Očekuje se porast morske razine do pola metra u narednih stotinu godina, a to će ugroziti niska priobalna područja. Ako se ne poduzmu zaštitne mjere, moglo bi nestati i neki otoci Šibenskog arhipelaga, upozorava klimatolog Krešo Pandžić. Na udaru će biti turizam kao jedna od ključnih gospodarskih grana. Klimatske promjene do 2050. godine ugrozit će izvore hrane i pitke vode, usporiti gospodarski rast i pojačati intenzitet ekstremnih vremenskih prilika, a Mediteran će biti jedan od najugroženijih dijelova Europe, stoji među ostalim u novom izvješću UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene…
VišeGodina: 2014.
U dijelovima Kanade zima traje i traje…
Kanađanima prvoaprilska šala kao da još uvijek traje. Zima se ne da i ne planira tako brzo popustiti. Nižu se ciklona za ciklonom koje donose mnogobrojne meteorološke zanimljivosti, ali i nevolje stanovnicima. U atlantskim pokrajinama, popularnom kanadskom primorju nastavlja se dan za danom s nestabilnim vremenom, a količina snijega skoro je posvuda skoro za duploveća od normalne, o čemu govori sljedeća grafika: Osim snijega veliki proble predstavljala jei kiša koja se ledi u dodiru s tlom, koja je primjerice u gradu Sydneyu padala gotovo 50 sati bez prestanka. Obilan snijeg…
VišeGotovo četvrtini europskih bumbara prijeti nestajanje
Gotovo četvrtina europskih vrsta bumbara u opasnosti je od nestajanja zbog klimatskih promjena i intenzivne poljoprivrede, objavila je Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN). Stručnjaci su došli do tog zaključka nakon analize 68 vrsta bumbara koji žive u Europi. Prema rezultatima objavljenima u srijedu, 24 posto europskih vrsta bumbara u opasnosti je od nestajanja, kod 46 posto vrsta smanjuje se broj bumbara, 29 posto vrsta je stabilnog broja a kod 13 posto se brojka povećava. Stanje ostalih europskih vrsta trenutno nije poznato. Kao i kod pčela, uzroci nestajanja bumbara su…
VišeNeće biti povećanja broja karcinoma nakon Fukushime
Nesreća nuklearnog reaktora u Fukushimi u ožujku 2011., nakon razornog potresa i tsunamija, neće vjerojatno imati za posljedicu veći broj ljudi koji će razviti karcinom štitnjače ili druge oblike raka, kao što je bio slučaj nakon Černobila 1986., kazali su u srijedu znanstvenici UN-a. Dok je moguće da su neka djeca, njih manje od tisuću, primila doze radijacije koje bi u teoriji mogle povećati rizik od raka štitnjače, ta je mogućnost ipak vrlo niska, kazao je u novoj studiji znanstveni odbor UN-a koji se bavi učincima nuklearne radijacije (UNSCEAR). Eksplozija…
Više