Bajkoviti Bajkal: Jezero koje osvaja svojom posebnošću

Jezero Bajkal je jedno od onih mjesta na Zemlji koje se smatra posebnim, čarobnim i misterioznim. Smješteno je duboko u Sibiru, u samom srcu kontinenta, stotinjak km od rusko-mongolske granice. Ako želite opisati Bajkal, vjerojatno najprije treba posegnuti za superlativima. Nastalo prije otprilike 25-30 milijuna godina uslijed gibanja Zemljine kore i erozije, Bajkal je najstarije jezero na svijetu. Sa izmjerenom najvećom dubinom od 1642m Bajkal je i najdublje jezero na svijetu. Najniža točka u jezeru se nalazi ~1219m ispod razine mora. Bajkal je i volumenom najveće slatkovodno jezero. Procijenjeno je…

Više

Antarktički ledenjak A-68A i njegovi fragmenti

Posljednjih mjesec dana pažnju šire javnosti izazvao je ledenjak imena A-68A. On se naime, nakon nešto više od tri godine plutanja po moru južnog (Antarktičkog) oceana počeo približavati otoku Južna Georgia. Južna Georgia je otok udaljen u smjeru istoka otprilike nekih 2000 km gledajući južnoamerički rt Horn. Otok nema stalnih stanovnika no prisutan je turizam te znanstveno-istraživačke misije. Južna Georgia je veličine 165 x 35 km i geografski se smješta u južni Atlantski ocean. Ukoliko bi se nasukao i ako bi vremenske prilike to omogućile, ledenjak bi se mogao zadržati…

Više

Počela je kalendarska zima

U ponedjeljak, u 10 sati i 02 minute po srednjeeuropskom vremenu nastupio je zimski solsticij ili suncostaj. To je trenutak kada je Sunce u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije ili najniže nad obzorjem. Tada je južni pol najviše priklonjen Suncu, a Sunčeve zrake su okomite na južnu obratnicu, na 23°27′ južne geografske širine. Sjeverni pol je, nasuprot tomu, najviše otklonjen od Sunca i na sjevernoj polutki je noć najdulja, a dan najkraći. Zimski suncostaj je početak tzv. kalendarske (astronomske) zime na sjevernoj polutki, a događa se 21. ili 22.…

Više

Satelit Sentinel 6 poslao prve povratne podatke na Zemlju

Razina mora uslijed globalnog zagrijavanja raste. Podaci izmjereni mareografima (instrumentima koji mjere plimu i oseku) te u novije vrijeme satelitima, pokazuju porast na globalnoj  razini od 21-24 cm  u odnosu na period početka industrijske revolucije.  No, to je tema koju je potrebno zasebno obraditi. Ono što je novost je uspješni početak još jednog satelitskog “alata” koji će nam pomoći u proučavanju navedenog. Nastao kao udružen projekt od strane NASA-e, European svemirske agencije (ESA), National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), European Organisation for the Exploatation of Meteorological Satellites i National Centre…

Više