Nakon svibnja, kojeg se neće pamtiti po vrućini, pa ni iznadprosječnoj toplini, nego po mjestimice obilnoj kiši, te osobito po poplavama u Posavini, u sljedećim danima i tjednima imat ćemo ljetni ugođaj.
Svibanj
Iz mnogih subjektivnih ocjena svibanjskog vremena može se zaključiti kako je bio kišovit i relativno svjež. Djelomično to potvrđuju i službeni podaci s meteoroloških postaja DHMZ-a (www.meteo.hr), prema kojima je u mnogim mjestima bio višak broja dana s barem malo kiše, te manjak broja dana s najvišom dnevnom temperaturom 25°C i višom, kao i prikazi hoda najniže i najviše temperature na postajama Zagreb Maksimir i Split Marjan, te odstupanja od odgovarajućih prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1981.-2010. Na njima su vidljivi i novi ekstremi u Splitu, gdje 4. i 15. svibnja najviša dnevna temperatura zraka ne samo što je bila niža od prosječne najniže, nego na te dane nikada do sada nije zabilježena tako niska najvipa dnevna tempratura.
Unatoč navedenome, preliminarne klimatološke analize u odnosu na službeno razdoblje za usporedbu, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji – od 1961. do 1990. godine, upućuju na zaključak o svibanjskoj većinskoj „normalnosti“ u odnosu na prosječne vrijednosti temperature i oborine. Iznimke u srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka su rijetke, uglavnom u Kninu i Komiži, dok ih za ukupno mjesečnu količinu oborine ima više – posebice u sjevernim krajevima Hrvatske, te na nekim otocima. U Gradištu pokraj Županje i na Bilogori pokraj Pitomače, u povijesti svibanjskih mjerenja nije izmjerena količina oborine kao ove godine, pri čemu je na Bilogori izmjerena i rekordna dnevna količina, od 77,9 litara po četvornome metru. Istodobno, u Kninu je svibanj bio relativno suh!?
Podrobnija službena klimatološka analiza stručnjaka DHMZ-a uskoro će se pojaviti na http://klima.hr/klima.php?id=ocj, za prošlo tromjesečje na http://klima.hr/klima.php?id=ocjsez, a slikovni prikazi već sada su vidljivu na http://klima.hr/ocjene_arhiva.php.
Proljeće
Unatoč kojekakvom svibnju, zahvaljujući iznadprosječnoj temperaturi u travnju i ožujku i cijelo će proljeće jamačno zaslužiti klimatološku ocjenu barem „toplo“, u većem dijelu Hrvatske i „vrlo toplo“, štoviše, ponegdje u zapadnim krajevima i ekstremno toplo, kao primjerice u Bjelovaru, Zagrebu, Rijeci, Poreču, Malom Lošinju… Na postaji u zagrebačkom Maksimiru ovogodišnje proljeće dijeli 3. mjesto najtoplijih, od početka mjerenja 1949. godine, zajedno s onim u 2000. godini, a iza 2007. i 2009. Zanimljivo, i zima je bila 3. najtoplija, iza one 2000/01 i 2006/07.
Ocjene za oborinu u proljeću bit će od „sušnog“ u Rijeci i Senju do „vrlo kišnog“, gdjegod vjerojatno i „ekstremno kišnog“ u istočnoj i dijelu središnje Hrvatske.
Siječanj – svibanj
Prvih pet mjeseci godine nastavljaju sa znatnim odstupanjem srednje temperature zraka, i od prosječnih i od odgovarajućih prošlih godina, pri čemu je toplije nego ove godine u povijesti mjerenja gotovo diljem Hrvatske bilo samo 2007. A na Griču svakodnevni podaci postoje od čak 1862. godine!
Količina oborine na svim postajama (Zagreb Maksimir, Osijek, Gospić, Knin, Rijeka, Zadar, Split Marjan i Dubrovnik) veća je od prosjeka 1961.-1990. za prvih 5 mjeseci, a u posljednjih 5 godina samo je 2013. godine na svim analiziranim postajama bilo više oborine nego ove godine, te 2010. u Gospiću, Zadru, Splitu i Dubrovniku.
Iz dana u dan toplije!
Željni zatopljenja u ovome bi tjednu trebali biti zadovoljni. Gotovo svakodnevni porast temperature zraka zorno se može vidjeti na prikazu prognoziranog hoda temperature zraka ECMWF (www.ecmwf.int) modela atmosfere, koji svakodnevno daje stotinjak različitih izračuna za isto područje i prognozirano razdoblje. Prikazanih pedesetak izračuna za jednu točku modela u sjevernoj Hrvatskoj upućuju na zaključak kako je zatopljenje gotovo neprijeporno – za razliku od ne rijetkih vremenskih stanja kada je već nakon četvrtog, petog dana rasap rješenja velik, pa se ne može pouzdano prognozirati hoće li biti toplije ili hladnije. Pritom valja znati i kako model najčešće prognozira nižu najvišu dnevnu temperaturu zraka od one koja se izmjeri na meteorološkoj postaji pa nam se već u ovome tjednu mjestimice može dogoditi vruć dan, onaj s temperaturom 30°C i višom. A još je vjerojatnija vrućina u sljedećem tjednu!
Lipanj – studeni
Iznadprosječno toplo diljem će Hrvatske vrlo vjerojatno biti i u drugom i u trećem lipanjskome tjednu, a ni u posljednjem se, prema trenutačnim prognozama, ne treba bojati zamjetnog zahladnjenja.
Prognoze za cijelo tromjesečje i dalje daju pozitivno odstupanje i srednje sezonske temperature, a i srednje mjesečne, za svaki od sljedećih mjeseci, ne samo do kolovoza, nego i do studenoga, i to uz umjerenu do veliku vjerojatnost. Naravno, to ne znači da će svi dani i tjedni biti iznadprosječno topli. Vremenski ekstremi, i u pozitivnom i u negativnom smjeru, ne smiju se isključiti, a upozorenja na mnoge od njih prognostičari DHMZ, osim na medijskim platformama HRT-a, redovito daju i na www.meteoalarm.eu. Ondje ne postoje upozorenja na UV indeks, mjeru jakosti sunčeva zračenja, ali se njegova prognoza povremeno može vidjeti u emisiji Dobro jutro Hrvatska. Sljedećih će dana on biti visok, često i vrlo visok, pa se ne zaboravite valjano zaštititi, osobito ako ste osjetljivije kože. Podrobnije na http://prognoza.hr/prognoze.php?id=uvi¶m=maps_h.
Izvor: Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a
