SVJETSKI je dan zaštite okoliša koji se obilježava svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na temelju koje je pokrenut Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).
U proteklih 40-ak godina manifestacija je izrasla u jedan od najjačih mehanizama kojima UN podiže svijest ljudi o nužnosti uvrštavanja pitanja zaštite okoliša među goruće probleme današnjice i potiču ih da postanu aktivni dionici održivog razvitka te preuzmu odgovornost za očuvanje planeta.
Kako su izvijestili iz Agencije za zaštitu okoliša, ove je godine naglasak stavljen na otpad od hrane, a cilj je senzibilizirati javnost, dati smjernice i savjete kako smanjiti otpad od hrane. Naime, svake godine propadne 1,3 milijarde tona hrane što predstavlja trećinu svjetske proizvodnje hrane. Istovremeno, jedna od sedam osoba u svijetu odlazi na počinak gladna, a više od 20 000 djece mlađe od 5 godina dnevno umire od gladi.
Svjetska proizvodnja hrane značajno opterećuje okoliš jer koristi 25% cjelokupne naseljive površine Zemlje i 70% ukupne potrošnje pitke vode te uzrokuje 30% emisija stakleničkih plinova i 80% ukupnoga krčenja šuma. Stoga je svjetska proizvodnja hrane jedan od najvećih uzročnika promjena u korištenju zemljišta i gubitka biološke raznolikosti.
Sprječavanje nastanka otpada od hrane započinje prilikom kupovine namirnica i nastavlja se u kućanstvu gdje se namirnice čuvaju i koriste. Iz toga se razloga u kampanji UN-a građane poziva da razmisle prije nego nabavke hrane odnosno jela i tako pomognu očuvati okoliš (Think-Eat-Save).
Smanjenjem količine otpada od hrane opadaju i emisije metana s odlagališta otpada. Otpad od hrane čini značajan udio u biorazgradivom otpadu, a za praćenje ciljeva o smanjenju odlaganja biorazgradivog otpada te dodatno cilja iz Vodiča za provedbu Europske strategije za pametan i održiv razvoj – Europa 2020, prema kojem će biti potrebno do 2020. godine prepoloviti količine odloženoga otpada od hrane, podaci o tim količinama otpada su iznimno važni.
Osim uštede koje bi svako kućanstvo ostvarilo pravilnom i dobro organiziranom kupnjom, čuvanjem i pripremom hrane, doniranjem namirnica dobrotvornim ustanovama i sudjelovanje u sličnim akcijama koje danas organiziraju i mnoge trgovine u Hrvatskoj pomaže se i socijalno najugroženijim skupinama.
Izvor: Index
