Srednja sezonska temperatura zraka (zima) bila je većinom niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) dok je na nekoliko postaja (Poreč, Rijeka, Split-Marjan i Dubrovnik) bila jednaka prosjeku. Odgovarajuće temperaturne anomalije za zimu 2016/2017. (prosinac 2016., siječanj i veljača 2017.) bile su u rasponu od -1.4°C (Daruvar) do 0.9°C (Zavižan).Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za zimu 2016/2017. godine opisane su dominantnom kategorijom normalno izuzevši šire područje Daruvara koje se nalazi u kategoriji hladno.
Analiza zimskih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka. Količine su se kretale od 44% zimskih količina oborine u Bjelovaru do 109% u Rijeci.Prema raspodjeli percentila oborinske prilike u Hrvatskoj za zimu 2016/2017. opisane su sljedećim kategorijama: normalno (dio sjevernog Jadrana, šire područje Knina, dio južnog Jadrana te istočna Hrvatska), vrlo sušno (dio središnje Hrvatske i šire područje Splita) i sušno (preostali dio Hrvatske).
Analiza temperaturnih anomalija za veljaču 2017. godine pokazuje da su u Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1,6°C (Rijeka) do 3,6°C (Gospić).Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za veljaču 2017. godine opisane su dominantnom kategorijom toplo dok je dio srednjeg i južnog Jadrana svrstan u kategoriju vrlo toplo.
Analiza količina oborine za veljaču 2017. koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom iznad višegodišnjeg prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za veljaču 2017. godine nalaze u rasponu od 28% višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (21,2 mm) do 284% tog prosjeka u Rijeci (336,8 mm).Oborinske prilike u Hrvatskoj za veljaču 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno kišno (šire područje Rijeke), vrlo kišno (dio sjevernog Jadrana), kišno (dio sjevernog i srednjeg Jadrana, šire područje Knina, dio istočne Hrvatske), sušno (neki otoci južnog Jadrana) i normalno (preostali dio Hrvatske).