Ovakav naslov ne bi nimalo čudio da smo primjerice u lipnju, ali kako još nismo dotaknuli niti sredinu veljače, radi se o ekstremnoj situaciji. Do ovih trenutaka, u Rijeci je na službenoj postaji na Kozali palo preko 500 mm kiše. Točan podatak ne znamo jer smo se izgubili zbrajajući silnu vodu koja je pala. Lakše je bilo izbrojati “čak” 14 dana bez kiše od početka godine, nego sve oborine.
Moramo pritom reći da se Kozala još jednom pokazuje lošim mjestom za smještaj meteorološke postaje jer na realan način ne prikazuje stanje u Rijeci. Dat ćemo vrlo jednostavan primjer. Na Kozali je u 4 dana, zaključno sa 11. veljače u 7h palo nešto više od 100 mm kiše. Na automatskim postajama u okruženju situacija je još intenzivnija. Pehlin 140 mm, Čavle 150 mm.
Razlika se vidi i u ukupnoj dosadašnjoj oborini u veljači. Sa sutrašnjim danom Kozala će vjerojatno prijeći 250 mm, dok su automatske postaje davno premašile tu brojku. Poljane preko 400 mm, Kosi preko 350 mm, a Pehlin, Čavle i Baška preko 250 mm.
Što se oborine u Gorskom kotaru tiče podatak iz Parga nije vjerodostojan, jer nema podataka za trajanje elementarne nepogode, a prema onome što ima, dok je postaja slala podatke, palo je blizu 100 mm oborine u veljači. Ponavljamo, podatak je nepotpun, jer nema informacija o količini oborine za padanja kiše koja se ledi.
Mali Lošinj ima oko 100 mm oborine u veljači, a na Rabu je palo i preko 100 mm kiše.
Još nismo ni na polovici mjeseca, a količina kiše je impresivna. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Rijeka uspjeti doći do apsolutnog oborinskog rekorda za veljaču iz 1969. godine, a koji iznosi 326 mm. Od automatskih postaja samo su Poljane i Kosi prešli tu brojku.
Kad se već dotičemo ekstrema spomenut ćemo i najmanju količinu kiše u veljači, u Rijeci, iz 1959. godine, kada je palo samo 3 mm kiše.
Pored ovog potopa, podatak od 3 mm prilično je nevjerojatan, zar ne?