Ispratili smo još jednu promjenu vremena koja se po ničemu ne bi trebala duže pamtiti. Ciklona s centrom nad Tirenskim morem prolazno je utjecala na vrijeme u PGŽ, prvenstveno donoseći naoblaku, a lokalno je na otocima bilo nešto izraženijih oborina.
Preneseno u milimetre, najviše kiše dobila je Baška na otoku Krku, gdje je izmjereno 12 mm oborine. Slijedi postaja u Cresu sa 10 mm, dok su sve ostale postaje dobile manje kiše.
Nešto pljuskova bilo je i na riječkom području i Gorskom kotaru, ali nisu dulje trajali da bi se registrirala zamjetnija oborina.
Već od 16h počelo je razvedravanje, a neposredno prije njega prolazno je na riječkom području ojačala bura, a temperatura se na cijelom području brzo spuštala.
Uslijedila je vedra večer i noć uz osjetan pad temperature zraka. U 02h, u Gorskom kotaru je samo 6 ili 7°C, na riječkom području 10 do 14°C, a otoci su ipak najtopliji, a temperatura ide i do 18°C.
Ova vedrina posljedica je ponovnog jačanja ogranka anticiklone čija se glavnina nalazi nad Britanskim otočjem, dok je prošla ciklona već odmaknula na jugoistok Europe, što se može vidjeti i na satelitskoj snimci s naslovnice.
U takvim okolnostima, dogodit će se ono što smo najavljivali. Do kraja rujna bit će suho, sunčano i stabilno vrijeme. Jutra će, posebno u gorju biti hladna, dok će uz obalu ipak biti nešto toplije. Temperature na Kvarneru tijekom nedjelje, ponedjeljka i utorka lokalno mogu i do 25°C.
Od srijede, izgledno je nešto nestabilnije i svježije razdoblje, a to bi značilo onda i mogućnost za kišu do kraja tjedna. Moramo naglasiti, da iako je to razdoblje sve bliže, modeli se još nisu usuglasili oko smjera u kojem će se odvijati situacija.
Donosimo dva primjera najrelevantnija prognostička modela.
Model GFS vidi zadržavanje anticiklonalnog polja nad našim područjem, a njegov ogranak širi se na istok Europe. Istovremeno Island ima snažnu ciklonu, ali koja ne može južnije zbog postavljanja anticiklone. Prema ovom scenariju, nema govora o promjeni vremena, upravo zbog djelovanja anticiklone.
Pogledajmo sada model ECMWF. Na karti se vidi da postoji anticiklona, ali isto tako i ciklona u Jadranu, koja je, iako mala dovoljno snažna da destabilizira atmosferu. Ako bi se ostvario taj scenarij, najviše oborine dobio bi jug Kvarnera, dok bi riječko područje dobilo manje kiše. Zato ne bi falilo bure, koja bi prilično jako puhala zbog razlike u tlaku između kontinenta i ciklone u Jadranu.
Dakle, dva prilično oprečna stava dva najrelevantnija modela, ali nije prvi put da se oni sukobljavaju. Kad se približi prognozirano razdoblje, jedan će naglo prihvatiti priču od drugog ili obratno, a nama će i dalje ostati glavobolja dati prognozu i po kojem modelu.
