Srednja mjesečna temperatura zraka u Hrvatskoj za prosinac 2017. godine bila je na većini postaja viša od prosjeka prosjeka (1961. – 1990.). Anomalije srednje mjesečne temperature zraka nalaze su u rasponu od -0,8°C (Zavižan) do 3,3°C (Sisak).Odstupanja apsolutne minimalne temperature zraka za prosinac 2017. godine bila su većinom iznad odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a nalazila su se u rasponu od -0,5°C (Komiža) do 6,3°C (Bjelovar i Osijek). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u prosincu 2017. godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne minimalne temperature zraka (tablica 1).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: normalno (sjeverni, srednji i južni Jadran), vrlo toplo (istočna Hrvatska te dio sjeverne i središnje Hrvatske) i toplo (preostali dio Hrvatske).
ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE ZA PROSINAC 2017.
Analiza količina oborine za prosinac 2017. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine u cijeloj Hrvatskoj bile većinom iznad prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za prosinac 2017. godine nalaze u rasponu od 58% višegodišnjeg prosjeka u Hvaru (53,1 mm) do 251% tog prosjeka u Pazinu (226,9 mm).Oborinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: normalno (istočna Hrvatska, šire područje Karlovca, dio sjeverne Hrvatske, dio sjevernog Jadrana te srednji i južni Jadran), vrlo kišno (šire područje Bjelovara, Pazina i Poreča) i kišno (preostali dio Hrvatske).
Srednja godišnja temperatura zraka za 2017. godinu na području Hrvatske bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Anomalije srednje godišnje temperature zraka nalaze se u rasponu od 0,6°C (Komiža) do 2,1°C (Bjelovar i Zagreb-Grič).Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za 2017. godinu opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo dok je šire područje Daruvara te dio srednjeg i južnog Jadrana svrstano u kategoriju vrlo toplo.
ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE U 2017. GODINI
Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da je u 2017. godini u Hrvatskoj na većem broju analiziranih postaja količina oborine bila viša od prosjeka dok je u Varaždinu bila jednaka prosjeku.Usporedba s navedenim višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za 2017. godinu nalaze u rasponu od 66% (Split- Marjan) do 130% (Mali Lošinj) spomenutog prosjeka. šire područje Splita nalazi se u kategoriji ekstremno sušno dok se dio južnog Jadrana nalazi u kategoriji vrlo sušno. Šire područje Bjelovara i Knina nalazi se u kategoriji sušno. Dio sjevernog Jadrana nalazi se u kategoriji vrlo kišno dok je šire područje Zadra, Zavižana, dio Istre i Kvarnera te šire područje Slavonskog Broda svrstano u kategoriju kišno. Preostali dio Hrvatske nalazi se u kategoriji normalno.
