Hoće li vrijeme nakon fronte biti u skladu s početkom kalendarske jeseni?

Ravnodnevica

Ako ste propustili što se to događalo s vremenom u našoj županiji od nedjelje navečer do noći s ponedjeljka na utorak, najbolje je da sve pogledate na ovom mjestu: FRONTA U PGŽ

Isto tako fronta nam je stigla pred sam početak kalendarske jeseni, jer za nešto manje od 2h započinje kalendarska ili astronomska jesen.
Točnije, kalendarska i astronomska jesen započinje u 4:29:06 sati rano ujutro 23. rujna. Jesen će trajati 90 punih dana sve do 22. prosinca 2014. godine u 00:03 sati kada će početi zima.
Istovremeno, na južnoj polutci počinje proljeće. Prvi dan jeseni označava trenutak kada Sunce na svom prividnom kretanju tijekom godine presiječe nebeski ekvator i krene na južnu nebesku polutku. Taj dan Sunce izlazi točno na istoku, a zalazi točno na zapadu. Iako smo učeni u školi da na dan jesenske ravnodnevnice su dan i noć jednake duljine, to uopće nije tako.

Marko posavec, zaljubljenik u astronomiju iz Koprivnice otkriva koji je uzrok tome.

Sam naziv ekvinocij dolazi od latinskog aequus (jednako) i nox (noć). To ima smisla: na dan ravnodnevice obje su Zemljine polutke ravnomjerno osvijetljene, stoga je za očekivati da dan i noć traju jednako dugo. Pa ipak, nije tako. Sunce 23. rujna 2014., gledano iz Zagreba, izlazi u 6:44, a zalazi u 18:52. To znači da dan traje 12 sati i 8 minuta. Osam minuta nije mnogo, ali je značajno, pogotovo u astronomiji.
Zanemarimo li sumrak i kao vrijeme “dana” uzmemo vrijeme tijekom kojeg je Sunce iznad obzora, vidjet ćemo da se odgovor krije u načinu računanja vremena njegovih izlazaka i zalazaka. Prije svega, zbog atmosferske refrakcije (savijanja svjetlosti u atmosferi), Sunce vidimo malo više nad obzorom nego što to ono uistinu jest i to za više od Sunčevog prividnog promjera. To znači da kada vidimo prigušeno, crveno Sunce tik nad obzorom, ono je u stvarnosti već ispod obzora i matematički izračunato vrijeme njegova doticaja s obzorom ne odgovara stvarnosti: vizualni izlazak Sunca dolazi malo ranije, dok zalazak malo kasni.
Drugi razlog tiče se toga što Sunce nije točkasti izvor svjetlosti, poput drugih, znatno daljih zvijezda, već ima jasno vidljiv disk. Vrijeme izlazaka i zalazaka računa se kao trenutak u kojem je prvi tračak Sunčeve svjetlosti u svitanje, odnosno posljednji u suton, vidljiv nad obzorom. Kombinacija refrakcije i Sunčeve prividne veličine znači da u trenutku kada prvi tračak njegove svjetlosti u zoru proviri nad obzorom, središte Sunčevog diska još uvijek se nalazi oko 50 lučnih minuta ispod obzora. Zbog svega toga, dan u Zagrebu na dan ravnodnevice zapravo traje oko 16 minuta dulje od noći.

Prema njegovim riječima zapravo će se ravnodnevnica dogoditi tek 25. rujna, kada će dan biti za jednu minutu dulji od noći.

Sad kad smo saznali nešto više o ovoj astronomskoj zabludi kojoj su nas učili, vratimo se vremenu. Kakav će biti početak kalendarske jeseni?

Hladna fronta koja nam je donijela značajno zahlađenje ovog dijela godine, postupno će odmaknuti na istok, a na njeno mjesto stiže ogranak anticiklone čiji se centar nalazi nad zapadnom Europom, a koja je dovoljno jaka da priječi sustavima sa sjevera spuštanje južnije što se može vidjeti na sljedećoj slici:
Rtavn901

Izuzev srijede i četvrtka, kada se vidi prolazno jačanje sredozemne doline, s kojom će biti kiše, posebno u prvom dijelu četvrtka, za sve ostale dane do kraja tjedna prognostički modeli vide suho i stabilno vrijeme u PGŽ.
Do petka će još biti dosta svježe tijekom dana, posebno u gorju, a zatim se za vikend očekuje sve toplije vrijeme. Mirno vrijeme znači i svježe ili hladne noći, posebno u gorju i riječkom zaleđu.

Prognostički modeli od petka pa čak i nekoliko dana u listopadu vide vladavinu anticiklone, što bi značilo dosta sunca i ugodne topline. Najviše dnevne temperature iz dana u dan neće previše oscilirati, ali će jutra biti svježa, a u gorju i hladna pa je moguć i prvi ovosezonski mraz.

Sličan sadržaj