Pregledom u današnje prognostičke modele, može se zaključiti da do jačeg zahlađenja ipak neće doći sredinom idućeg tjedna. Sinoptička situacija iznad Europe i nije tako loša, međutim, ciklonalna fronta koja će nam dolaziti sa zapadnog Atlantika uzrokovat će formiranje plitke ciklone u zapadnom Sredozemlju. Ciklona će se svojim centrom kretati iz zapadnog Sredozemlja preko sjeverne Italije i sjevernog Jadrana, dalje na jugoistok Europe. Prema tome, naši će se krajevi nalaziti uglavnom u toplom sektoru ciklone, odnosno s njezine prednje strane uz jugozapadno strujanje zraka.
Istovremeno iznad Skandinavije se nalazi Anticiklona s jezgrom vrlo hladnog arktičkog zraka, te anticiklona u Atlantiku iznad Azora. Pitamo se što onda “koči” da se ta hladna jezgra ne spusti do Sredozemlja? Da bi se taj hladan arktički zrak koji se “ulogorio” iznad Skandinavije spustio južnije, potrebna nam je jača (duboka) ciklona u Sredozemlju koja bi povukla sav taj hladni zrak sa sjevera Europe, ili da se anticiklona pomakne prema srednjoj Europi, samim time bi pogurala ciklonu južnije od naših krajeva, dok bi s njezine stražnje strane počeo bi pritjecati sve hladniji zrak sa sjevera. Treća varijanta je, da se anticiklona s jugozapadnog Atlantika proširi prema sjevernom Atlantiku, odnosno prema Islandu i Grenlandu, ili da se spoji grebenima s anticiklonom iznad Skandinavije.
Kako će ciklonalna putanja biti takva da će se naši krajevi uglavnom nalaziti u njezinom toplom sektoru, a ujedno će ciklona biti slaba (plitka), neće imati tu snagu da povuče sa sjevera svu tu hladnoću, tek malim pomakom južnije od naših krajeva doći će do okretanja vjetra na sjeverne smjerove i do pritjecanja malo hladnijeg zraka, što bi bilo dovoljno samo za nešto snijega u najvišem gorju tijekom srijede. U ostalim područjima očekuje se kiša koja lokalno može biti i obilnija, osobito tijekom utorka od sredine dana.
Prognostički modeli i danas su dosta neusuglašeni oko putanje ciklone, a pogotovo oko razvoja situacije u zadnjoj dekadi mjeseca. Iz svega gore navedenog, može se zaključiti da je vrlo tanka granica između zimskog scenarija i nastavka relativnog toplog vremena za ovo doba godine, a samo malim pomacima pozicije sustava može doći do velikih promjena.
Kolika je pouzdanost prognoze može se lijepo vidjeti na primjeru GFS dijagrama za Rijeku: temperatura pri tlu i oborine slijedećih 16 dana. U prijevodu bi to značilo ; Da nakon 19.1., izgubi se pouzdanost (rasprše se krivulje), što znači da se prognoza više ne slaže ni sama sa sobom o tome što će biti.
Naslovna: Dijagram GFS modela
