Od početka mjeseca listopada, ako ćemo gladati dominantan tip vremena na Kvarneru, prati nas sunčano vrijeme. Izuzetak je bio samo prvi dan mjeseca kada je bilo oblačnije. Od tada pa sve do zaključno sa početkom utorka, broji se preko 40 sunčanih sati na riječkom području, u Malom Lošinju preko 50, dok je prava suprotnost Parg kod Čabra, u Gorskom kotaru sa pretežno oblačnim svakim danom u mjesecu te samo povremenim sunčanim razdobljima. Slična situacija bila je i u većem dijelu Gorskog kotara, izuzev njegovog zapadnog dijela i najviših vrhova, gdje je sunca bilo osjetno više.
Slično je bilo i tijekom utorka. Na naslovnici koju je snimila NASA, može se vidjeti kako je to izgledalo nad Hrvatskom tijekom ponedjeljka. Unutrašnjost je imala više oblaka, a Jadran više sunca. Na kraju su i temperature bile baš u skladu s tom satelitskom snimkom. Tako je Hvar bio najtopliji s 25°C, a Parg najhladniji sa samo 12°C. Za koju decimalu samo su bili topliji Zavižan i Sljeme.
Jutro je pak bilo hladno na Zavižanu i u unutrašnjosti Istre, gdje je izmjereno samo 4°C, dok je na Lastovu minimalna temperatura iznosila čak 18°C.
U PGŽ jutro je bilo svježe. U Pargu je izmjereno 9°C, Rijeci 13°C, Omišlju i Rabu 15°C, dok je Mali Lošinj bio najtopliji sa 16°C.
Tijekom dana, najviše sunca imao je Kvarner, gdje su temperature u Rabu išle i do 24°C, u Rijeci, Malom Lošinju i Omišlju do 22°C, a o oblačnom i hladnom većem dijelu Gorskog kotara već smo sve rekli.
Sigurno je da utorak ni srijeda neće biti tako sunčani u PGŽ, jer stiže prolazna promjena vremena.
Ostatak Hrvatske baš je i neće previše osjetiti. Još u prvom dijelu utorka Dalmacija može dobiti malo kiše, povezane s djelovanjem ciklonalnog centra koji se još u ponedjeljak navečer nalazio nad južnim Jadranom. Zatim će se nastaviti uglavnom stabilno vrijeme. Isto vrijedi i za unutrašnjost Hrvatske, ali treba upozoriti na hladna i maglovita jutra.
Danju s južnim vjetrovima puno topline većem dijelu zemlje dok će najhladniji dio Hrvatske (bar dok ne prođe destabilizacija), biti riječko područje. Saznajte i zašto.
Razlog zašto spominjemo riječko područje kao “svijet za sebe” leži u sinoptičkoj situaciji koja nas očekuje. Na prikazanoj sinoptičkoj situaciji koju možete vidjeti na slici ispod, vidljivo je veliko ciklonalno polje nad zapadnom Europom, koje se širi sve do Alpa. U takvim okolnostima, nešto tog vlažnijeg zraka dođe i do Sredozemlja, što je nedovoljno za nastanak neke ciklone, ali ipak dovoljno da bi se malo destabilizirala atmosfera.
To otvara put južnoj struji koja dolazi iz Sredozemlja i sa sobom nosi oblake, koji se zbog specifičnosti orografije riječkog područje, tj. okruženosti planinama nabijaju oko Rijeke, tvoreći konvektivnu (lokalnu) oborinu, koje uvijek najviše padne na riječkom području, dok primjerice otoci i Gorski kotar dobiju malo ili nimalo oborine. Tako će biti i sada.
Trenutni pogled na satelit izgleda ovako, ali neće tako dugo ostati.
Još u prvom dijelu utorka na Kvarneru će biti pretežno sunčano vrijeme, ali će već poslijepodne doći do porasta naoblake, uz mogućnost mjestimične kiše. Navečer i u noći jačanje kiše na riječkom području (slika ispod). Puhat će umjereno do jako jugo, koje kasno navečer u utorak u Kvarneriću može imati i olujne udare.
U Gorskom kotaru nakon jutarnje magle, uglavnom promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima. Puhat će umjeren do jak jugozapadni vjetar, koji u najvišem gorju može biti i olujnih udara.
Srijeda će biti oblačan dan i na riječkom području i dosta kišovit. Može pasti i 30 – ak mm kiše, dok primjerice otoci i Gorski kotar neće dobiti više od 10 mm kiše. Prema večeri će se oborine prorijediti oko Rijeke, a moguće i sasvim prestati.
Od četvrtka do kraja tjedna modeli vide stabilnije vrijeme i iznad prosječno toplo, a kolika će biti odstupanja najbolje se može vidjeti na primjeru grafikona za Rijeku. Slijedi i njegovo objašnjenje.
Na grafu je prikazan klasičan meteogram za Rijeku, sa vrijednostima temeperature na 850hPa, otprilike 1500 metara (gornje linije) i količine oborina (donje linije). No. ono što razlikuje ovaj meteogram od običnih je to, da na običnima imamo prikazan isključivo jedan izračun (run) određenog modela. Ovdje, prikazani su i dodatni izračuni, koje svaki od poznatijih modela radi (ali nažalost, uglavnom ih nema za besplatno korištenje). Naime, svi ti modeli kod računanja ne rade samo jednom, već više puta ponavljaju izračun, ali na način da se kod svakoga malo promijene vrijednosti input-a. Time se vrlo dobro pokazuje gdje model ulazi u kaotični režim i koliko brzo (kada postaje preosjetljiv na početne uvjete – ulazne podatke).
Posebne linije na ovom meteogramu su debela crvena (30 yahr Mittel – prikazuje kretanje u okviru 30-godišnjeg prosjeka), debela plava, koja prikazuje izračun vezan za neizmijenjene ulazne podatke (Control lauf), te debela zelena linija (GSF – Hauptlauf), koja predstavlja operativni ili glavni izlaz. Plava linija prikazuje stanje atmosfere, siva je ona koja je vjerojatno bliže realnom stanju, dok zelena prikazuje stanje kakvo vidimo na prognostičkim kartama.
Dok tanke linije ne odstupaju mnogo jedna od druge, model je pouzdan i velika je vjerojatnost ostvarenja određene prognoze, a kada one počnu “divljati”, modelu ne valja mnogo vjerovati.
Zaključit ćemo ovaj opširni pregled konstatacijom da je pred nama ipak koji nestabilniji dan, uz mogućnost za više kiše na riječkom području. Zatim po prolasku promjene sve toplije, dok će za trajanja promjene upravo riječko područje biti najhladniji dio Hrvatske.
Našu detaljnu prognozu možete vidjeti OVDJE
