Davanje vode u koncesiju je krajnje opasan postupak.
“Hrvatska, kao uostalom ni većina drugih zemalja svijeta, nema pouzdanu procjenu zaliha bilo koje vrste podzemnih voda – obnovljivih, neobnovljivih, vlastitih, tranzitnih itd.” – kaže professor emeritus Ognjen Bonacci, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području hidrologije krša koji je u časopisima svjetske važnosti objavljivao radove iz područja geologije, hidrogeologije, klimatologije, hidrologije i zaštite okoliša.
“Mit da je Hrvatska treća ili peta zemlja po bilo kojim zalihama voda, podzemnim ili površinskim, netočan je i krajnje štetan. Mi smo država koja raspolaže s prosječnim ili nešto malo iznadprosječnim – što zavisi o kriterijima po kojima se određuje bogatstvo neke zemlje vodom – količinama voda” – kaže prof. dr. Bonacci, dodajući da se zaboravlja na činjenicu prirodne promjenjivosti hidrološkog režima u prostoru i vremenu.
Krajnje jednostavno rečeno, tijekom jedne godine – vjerojatno će se to dogoditi i ove, 2014. – pojedine regije u našoj nevelikoj zemlji doživjet će i poplave i suše. To je hidrologija o kojoj mnogi govore, a mali broj njih je razumije.
Na pitanje Slobodne Dalmacije može li zahvaćanje vode ugroziti podzemne bazene prekomjernim (neodrživim) crpljenjem, onečišćenjem, zagađenjem…, prof. Bonacci kaže da je komercijalizacija i davanje vode u koncesiju krajnje opasan postupak koji će sigurno dovesti do precrpljivanja rezervi podzemnih voda i do brojnih drugih negativnih posljedica.
“Mislim da Hrvatska nema nikakvu strategiju upravljanja vodnim resursima. Osnovni razlog tome leži u činjenici da zapravo i ne znamo s kojim vodnim resursima stvarno raspolažemo tijekom godine i u raznim regijama. Zavaravamo se da smo zemlja bogata, prebogata vodom, što je daleko od istine” – kaže Bonacci.
Tekst: Slobodna Dalmacija
Foto: Plitvička Jezera
