Prvim danom travnja za sobom smo ostavili mjesec u kojemu smo klimatološki i kalendarski zakoračili u novo godišnje doba – proljeće.
Služeći se podatcima DHMZ-a, donosimo vam pregled meteoroloških događanja u ožujku te klimatskih odstupanja od višegodišnjih prosjeka prvo na razini Hrvatske, a zatim na razini Primorsko-goranske županije.
ODSTUPANJE SREDNJE TEMPERATURE ZA OŽUJAK 2015.
Karta za ožujak pokazuje kako su se gotovo dvije trećine hrvatskog teritorija imale srednje dnevne temperaturne vrijednosti unutar višegodišnjih prosjeka (uz standardnu devijaciju). U granicama okvira tako je ostalo čitavo područje Dalmacije i pripadnih otoka, većinski dio Like, otoci Rab i Pag, Slavonija, Međimurje, Podravina te prostor Korduna i Banovine. Temperature koje su odstupale od prosjeka mjerene su u Istri, Kvarneru, Gorskom kotaru te srednjodalmatinskim otocima. Gledano u cjelini, sa sigurnošću možemo zaključiti kako smo na državnoj razini imali “temperaturno uobičajen” ožujak.
ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINA ZA OŽUJAK 2015.
Generalni dojam oborinskih podataka već prvim pogledom na kartu govori nam kako je na 80% hrvatskog teritorija ožujak bio ispodprosječan. DHMZ je sjever Hrvatske ocijenio izrazito sušnim, dok su Slavonija, sjever Istarske i Primorsko-goranske županije, dalmatinska obala i otoci te područje Gorskog kotara zaprimili uobičajene količine padalina. Dubrovačko okružje i prostor Konavala uz pučinske prostore Splitsko-dalmatinske županije su jedine regije s natprosječnim izmjerenim količinama kiše.
DHMZ-ovom analizom ova dva klimatološka elementa na razini cijelog Hrvatskog teritorija, za ožujak 2015. možemo reći kako je temperaturno bio bez većih ekstrema, uklopljiv u višegodišnje prosječne vrijednosti. Što se pak tiče oborina, najveći postotak države imao je sušniji 3. mjesec no inače.
Primorsko-goranska županija ožujak je započela prvom “marčanskom” burom, koja je nerijetko dosezala i orkanske udare. Unatoč tome što nije srušen ni jedan rekord maksimalne brzine vjetra, prouzročeno je mnogo štete. U drugome tjednu najveći naglasak ostao je na daljnjoj stabilizaciji vremena nakon razorne bure, uz tek manje količine kiše. Kišnim početkom i krajem počastio nas je i tjedan u kojemu smo dočekali kalendarsko područje i posvjedočili (oblačnoj) pomrčini Sunca. Mjesec smo priveli kraju uz pravo proljetno prevrtljivo vrijeme – kišu i južinu te vedrinu s burom.
Kako bismo vam detaljnije predočili temperaturna i oborinska kretanja tijekom ožujka, izradili smo po dva dijagrama za tri reprezentativne lokacije u PGŽ. Odabrali smo meteorološke postaje Rijeka (Kozala), Mali Lošinj (otok Lošinj) i Parg (Gorski kotar).
U svim temperaturnim dijagramima, vrijednosti su raspodijeljene po dekadama od kojih treća broji 11 dana (unutar ožujka koji broji 31 dan), a temperature iskazane u °C. Prikazane vrijednosti su dnevne maksimalne temperature. Niske temperature prve dekade posljedica su rashladnog efekta bure s početka mjeseca. U ukupnom dojmu, najtopliji je bio Mali Lošinj, a uvjerljivo najhladniji Parg.
Rijeka (Kozala) – TMAX po dekadama
Mali Lošinj – TMAX po dekadama
Parg – TMAX po dekadama
Informacije od ukupnim količinama oborinama također su podijeljene na tri dijela i izražene u milimetrima (ekvivalentno litrama po četvornom metru). Dobiveni rezultati također nas ne iznenađuju previše – vidljive su oskudnije količine oborina, osobito na primjeru Kozale i Malog Lošinja, sukladno izvješću DHMZ-a.
Rijeka (Kozala) – oborine po dekadama
Mali Lošinj – oborine po dekadama
Parg – oborine po dekadama
Naslovna: Dražen Suvić
