U Jonskom moru formirao se sustav tropskih karakteristika, medicane ili mediteranski uragan koji je dobio na snazi, a očekuje se i njegovo daljnje jačanje.
Kako je riječ o sustavu tropskih karakteristika (zapravo varijanti između klasične ciklone i tropskog sustava), tako se i prognoza mijenja pa ga najnovije prognoze direktno vode na grčki poluotok Peloponez, gdje će stići tijekom subote, za razliku od prijašnjih prognoza koje su ga vodile na Kretu i zaobilazile Peloponez.
Njegov utjecaj može se osjetiti čak do Makedonije, a isto tako i na Peloponezu može pasti i do 200 mm kiše. U Hrvatskoj će Zorbas uzrokovati buru te donijeti prolazno naoblačenje.
Medicane će u subotu oko podne stići na Peloponez, a stalna brzina vjetra u petak u 20 sati iznosila je 110 km/h, što je vrlo blizu uraganu 1. kategorije, dok su udari prelazili 120 km/h. Procijenjeni tlak u centru bio je 994 hPa.
Nakon Peloponeza trebao bi prijeći u Egejsko more te dalje nastaviti prema Turskoj. Probleme bi mogli predstavljati valovi do 14 metara visine u Egejskom moru.
O snazi ovakve vrste sustava najbolji je pokazatelj činjenica da je u petak medicane bio tek u formiranju, a već prouzročio visoke valove na talijanskoj strani Jonskog mora, koji su dosezali i 10 metara visine.
U Grčkoj je na snazi crveni Meteoalarm, a civilna zaštita izdala je upozorenje za dolazak Zorbasa ili Xenophona, kako ga je nazvao grčki meteorološki zavod.
Sredozemlje je ovog rujna tropski vrlo aktivno. Zorbas je drugi tropski sustav u tjedan dana, a postoje naznake da bi se 5. listopada mogao formirati čak i treći gotovo na istom mjestu.
No, uspoređivati ih direktno s uraganima na Atlantiku je netočno, zato jer Sredozemlje nema uvjete za klasične uragane, ali i ovi “hibridi” mogu biti izrazito opasni.
O Zorbasu se oglasio i DHMZ:
Trenutno se u Jonskom moru razvija medicane (od engl. Mediterranean Hurricane, – mediteranski „tropski“ ciklon ili mediteranski uragan). Prema prognozama, sustav bi se najprije trebao približiti južnoj Italiji, a zatim u subotu krenuti prema Grčkoj i Turskoj gdje bi se u konačnici trebao i raspasti. Maksimalna brzina vjetra predviđa se oko 120 km/h, a na obalu južne Grčke i Turske mogao bi donijeti veću količinu oborine te uzrokovati bujične poplave i visoke valove na moru.
Medicanei su relativno rijetke meteorološke pojave koje nastaju u Sredozemnom moru. Prosječno se pojavljuju 3 puta u 2 godine. Većina nastalih sustava pritom ostaje pri ili ispod jačine tropske oluje, no ponekad se može dogoditi da neke oluje dostignu i kategoriju 1 na ljestvici jačine uragana (Saffir-Simpson skala uragana).
Za nastanak medicanea potrebna je topla morska površina, od 15 do 26 °C, zbog čega je idealno vrijeme za njihov nastanak kraj ljeta i početak jeseni, visoka temperatura zraka te iznenadni prodor hladnijeg zraka da bi se razvila nestabilnost iz koje bi se dalje razvio sustav oluja pa naposljetku i medicane. Prosječne veličine takvih sustava kreću se od 70 km do 300 km, njihov životni vijek je od 6 sati do otprilike 5 dana, a brzina vjetra u medicaneu može doseći i 140 km/h. Na satelitskim snimkama mogu se prepoznati kao oblačni sustavi s ‘okom’, slično kao i kod uragana, no sustavi su bitno drugačiji po svom nastanku.
