Odmah će biti odgovoreno. Da, ovo zahladnjenje pred nama, koje će zahvatiti veći dio Europe je u skladu sa ovim SSW-om (naglim zatopljenjem u stratosferi).
Međutim, svaki SSW ne znači odmah i dolazak zime, hladnoće i snijega, koje bi trajalo tjednima. To se može dogoditi, ali veći broj SSW-a završi bez velikih utjecaja nad dobrim dijelom Europe, pa tako i nad Balkanom. Čak se može dogoditi da poremeti neki baričke sustave koji su bili dobri za ljubitelje zime. Radi se o vrlo kompleksnom događaju, na koji treba posebno obratiti pozornost na sljedeće: koji je tip SSW-a, poziciju PV-a nakon datuma SSW-a, širenje poremećaja iz stratosfere do troposfere i reakcija tropsofere, odnosno drugih faktora koji vladaju u troposferi.
Spajanje stratosfere-troposfere
Kada se dogodi SSW, onda se prati širenje poremećaja iz stratosfere u troposferu – propagacija. Ako je propagacija uspješna, onda oslabljeni zapadni vjetrovi (nekada i istočni) koji se spuštaju prema stratosferi više neće zadržati hladni zrak samo iznad Sjevernog pola. Kada još krene potpora iz troposfere sa više sinsusoidnom mlaznom strujom, kao rezultat imamo duži period negativni NAO index i visok tlak preko Sjevernog pola, koji „izgurava” hladni zrak iz svog „staništa” prema nižim geografskim širinama (prema predjelima gdje i mi živimo). Zna se dogoditi da se visok tlak iznad nekog područja troposfere poveže sa visokim tlakom sve do srednje stratosfere, čak i više, iznad 30km. Tako formiran blok na troposferi zna biti vrlo postojan i na taj način dovlačiti hladnoću preko Europe i Atlantika do Amerike. Zato su ovi događaji interesantni za meteorologe.
Na sljedećim slikama je prikazano širenje porasta temperature (lijevo – tople boje) i profil zonalnog vjetra sa širenjem istočnog smjera (desno – hladne boje) prije SSW-a u toku i nakon datuma događaja:
Nakon 5. siječnja, temperatura počinje opadati, što je normalno nakon termina SSW-a, ali zato vidimo kako se na zadnjem terminu prostiranje istočnih vjetrova spušta do troposfere Sjevernog pola, što na kartama izgleda ovako:
Dobar dio Sjevernog pola je pod visokim tlakom. Ovo će pomoći da se dalje hladi regija Euroazije, tako da će vrlo hladni zrak Arktičkog porijekla doći i do naših krajeva:
Na sljedećoj slici se vidi koliko je sličnost raspodjele temperature na 2m kod prijašnjih SSW događaja i onog što na slijedi u narednih 5 dana:
Trenutno je SPV (stratosferski polarni vrtlog) poprilično spojen sa troposferskim PV-om (TPV), gdje je on izdužen, a jedan kraj PV-a je blizu Kanade, a drugi se prostire preko Euroazije (narančasto-crvene konture su rubovi PV-a). Vidi se na slici ispod da preko Atlantika i Skandinavije nema ciklonalnog vrtloga, što znači da vlada polje visokog tlaka, a takva raspodjela sustava dovodi polarni zrak do Europe. Sada se jasno vidi kako je SSW pomogao ovom održavanju sustava, ali do sada!
Novi poremećaj PV-a i “hlače“
U to vrijeme će PV imati sljedeći napad, gdje se vidi dijeljenje jedinstvene ciklone na dva dijela do oko 20 hPa, pa tako nastaje izgled PV-a kao hlače:
Ovo znači da je SPV ipak imun na veće poremećaje i neće doći do kompletnog dijeljenja PV-a. Kada bi došlo do dijeljenja PV-a, vjerojatno bi polje visokog tlaka ostalo preko Atlantika i Skandinavije, ovako „konstrukcija” SPV-a, pokušava se organizirati i opet postati kompaktna kako u stratosferi, tako i u troposferi. Ovo dijeljenje do 20 hPa se ogleda u jačanju tlaka na nižim razinama stratosfere, ali ne i u srednjoj stratosferi:
To možemo i usporediti sa slikom iz prvog dijela priče o SSW 2021., tada se SPV dijelio u gornjim slojevima stratosfere:
Što možemo dalje očekivati?
Ovi dodatni poremećaji SPV-a nakon SSW-a, mogu ometati propagaciju. To može dovesti do toga, da troposferski patterni (obrasci) ne “slušaju” što se događa iznad njih, odnosno može se dogoditi da se i pojača zonalno strujanje. Nešto slično smo imali sa SSW-om 2019. godine, kada su duži poremećaji SPV-a nakon nastanka SSW-a, doveli do vrlo slabijih utjecaja tog događaja nad Europom, odnosno Balkanom. Kasnije je došlo do organizacije PV-a po cijelom stupu i ostatak zime bio je blag. Znači, može se dogoditi da od glavnih utjecaja ovog događaja u stratosferi upravo budu dani iza nas i do početka 3. dekade siječnja.
Ono što se da “pročitati” za period do kraja 2. dekade gledajući razvoj situacije u stratosferi, djeluju dva vrtloga, jedan veći smješta se prema Sibiru i drugi, manji, prema Kanadi. Pokušaj stvaranja grebena preko Atlatnika će biti ometan, zbog međusobnog “djelovanja” ova dva vrtloga. Uz izgledno stvaranje Greenlandskog bloka, slabiji vrtlog će biti više smješten preko Atlantika. Vrlo ugrubo rečeno, ostvaruje vezu putem sniženog atmosferskog tlaka preko istočnog Atlantika dalje prema većem vrtlogu.
Ova dva vrtloga su spojena iznad 50 hPa, čime se jača pokušaj njihovog spajanja, sve dok se ne iscrpi slabiji vrtlog ili se ne ujedine (druga slika ispod). Treba reći da MJO faza podržava spomenuti vrtlog jugozapadno/južno od Greenlanda:
Ovaj opisani događaj je termin pred kraj 2. i početak 3. dekade. Zbog uspostavljenog niskog tlaka S.Amerika – sjeveroazapad Europe, proširit će se visok tlak preko većeg dijela Sredozemlja sa visokim temperaturama. Balkan je ovdje na graničnoj situaciji, gdje može biti previše jugozapadnog i južnog strujanja sa oborinama uz još veći porast temperatura ili da ima dosta vlage na zaostale niske temperature u prizemlju čime bi se stvorili uvjeti i za snježne oborine u većini kontinentalnih predjela ili, treća opcija, da se s fronte povuče hladni zrak tako da bude oborina u vidu snijega u kontinentalnim predjelima dok se smjenjuju ciklone. Iako je izglednije zatopljenje i gdje bi oborine u većini mjesta bile u obliku kiše, ne treba odbaciti ni ostale scenarije prema raspoloživim kartama do sada.
Koliko je prognoza nepouzdana zbog opisanih događaja možete vidjeti i na sljedećoj slici (dolje), gdje više toplijih boja, označava više scenarija među članovima GEFS modela, posebno se ističu regije preko Atlantika i Greenlanda te regije oko Italije do naših predjela. Dosta pouzdanija je prognoza za dio srednje i sjeverne Europe, gdje se očekuje polje niskog tlaka u sklopu PV-a koji se prostire iz Sibira. Zbog sudara hladnog kontinentalnog zraka i toplog preko Atlantika moguće su vrlo duboke ciklone preko Europe. Treba reći da zapadno pozicionirani negativni NAO, zna biti zimski vrlo nepovoljan za regije Balkana, a to se za sada vidi na daljnjim kartama.
Nakon što se PV pokuša organizirati iznad Sibira, onda će uslijediti i pokušaj da se vrati iznad Sjevernog pola. Između ta dva događaja, moguć je još jedan poremećaj PV-a sredinom 3. dekade (sa time se slaže GEFS model), da li bi to značilo da imamo neke nove šanse za zimske situacije u tim terminima, teško je reći, jer su modeli nepouzdani zbog djelovanja više faktora u troposferi i stratosferi, a ako propagacija SSW-a bude uspješna te PV ćelije ostanu na dobrom mjestu za zimski setup, moguće je novo dovlačenje hladnog zraka preko Europe. Ako pak ne bude uspješne propagacije ili PV se počne brzo organizirati od više stratosfere prema dolje, neometano, onda će biti smanjene šanse za duže snježne dane.
Zbog mnogo “ifova” (ako) za daljnji duži period, uskoro, će uslijediiti update analize utjecaja SSW-a i prognoze kada situacija sa modelima i implikacije SSW-a bude jasnija.
