Cropix
Procijenjena vrijednost šteta u olujnom nevremenu, koje je 11. studenoga ove godine zahvatilo područje grada Rijeke veća je od 5 milijuna kuna, bez troškova sanacije, ali unatoč tomu nema elemenata za proglašenje elementarne nepogode koju, sukladno zakonskim propisima, može proglasiti župan, ali samo ukoliko je šteta veća od 20% izvornog gradskog proračuna.
O tome su na redovitom kolegiju riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela izvijestili su pročelnici Odjela gradske uprave za komunalni sustav i Odjela gradske uprave za gospodarenje imovinom Irena Miličević i Vladimir Benac.
Štete prouzročene olujnim nevremenom 11. studenoga ove godine mogu se podijeliti na štete nastale na imovini grada i gradskih društava te štete nastale na imovini građana. Što se tiče imovine Grada kojom upravlja Odjel gradske uprave za komunalni sustav, kazala je pročelnica Miličević, uglavnom je riječ o štetama na hortikulturi, urbanoj opremi i javnoj rasvjeti, a do sada su procijenjene na oko 1,3 milijuna kuna. To pak ne uključuje procjenu šteta na imovini građana, odnosno automobilima i grobnim mjestima, kao ni troškove sanacije tih šteta.
Dosadašnjim radom 80 djelatnika i 16 vozila na hortikulturnim površinama do sada je uklonjeno oko 600 stabala, 250 kubnih metara raznog biljnog materijala. Procjena štete na hortikulturi iznosi oko 400.000 kuna. Od urbane opreme oštećeno je pet klupa, tri tobogana te javni sanitarni čvor na Delti. Oštećenje na javnoj rasvjeti zabilježeno je na ukupno 31 lokaciji i procjenjuje se na oko 230.000 kuna.
“Sveukupna šteta na javnim površinama procjenjuje se na oko 700.000 kuna. Kad su u pitanju štete prouzročene na imovini privatnih osoba padanjem stabala iii javne rasvjete ukupno je do danas zaprimljeno šest zahtijeva za naknadu štete na automobilima. Na dva automobila pala su rasvjetna tijela, a na četiri vozila stabla. Kad je riječ o štetama na imovini iii površinama kojima upravljaju komunalna društva, najveće štete evidentne su na lokaciji gradskog groblja Kozala, gdje se došlo do rušenja ili naginjanja oko 193 stabla (133 stabla su srušena, a 60 ih je nagnuto). Rušenje stabala čempresa uzrokovalo je i velike štete na grobnicama”, kazala je pročelnica Miličević. Kontinuirano se izvode radovi na uklanjanju stabala, a paralelno se radi i na uklanjanju opasnih nagnutih stabala. Do sada su uklonjena ukupno 122 stabla.
Komunalnom društvu Kozala 87 građana do sada je uputilo dopis kojim se traži provjera stanja na grobnom mjestu, a kod 47 utvrđeno je oštećenje grobnica. Kako bi se utvrdile stvarne štete angažiran je i sudski vještak, pa će konačne štete na grobnicama biti poznate za dva tjedna, nakon čega će biti donesene i konačne odluke o sanaciji svih oštećenja. Ako bi govorili samo o šteti na borovima, naglasila je Miličević, samo troškovi nabavke nove193 sadnice visine 2 metra veći su od 300.000 kuna.
Govoreći o oštećenjima u drugim komunalnim društvima Miličević je kazala kako su veća oštećenja zabilježena i u KD Čistoća i to na lokaciji nulte faze izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, gdje je potpuno uništena folija za prekrivanje vrijedna 140.000 kuna. Šteta su pretrpjeli i građanima kojima su spremnika za otpad oštetili automobile, pa je tako komunalnom društvu prijavljeno ukupno 135 šteta na vozilima. Štetu na vozilima nije moguće procijeniti, jer je u tijeku postupak utvrđivanja svake pojedine štete koja se procjenjuje od strane procjenitelja i koja ce biti nadoknađena vlasnicima temeljem police osiguranja komunalnog društva.
Štete u komunalnom društvu Autotrolej nastale su na krovovima bazena, garažama na dvije lokacije, ulaznoj porti i kontroli ulaza. U blizini Autotroleja oštećeno je i 20 parkiranih vozila građana, od kojih je pet podnijelo zahtjeve za odštetu te ce Autotrolej nakon procjene od strane procjenitelja štete prijaviti osiguravajućem društvu.
U Rijeka prometu manje štete nastale su na ukupno 25 lokacija, a procjenjuju se na oko 100.000 kuna. Zahtjev za naknadu štete na vozilima do sada su podnijela samo dva građanina čiji su automobili u vrijeme oluje bili parkirani na parkiralištu Srdoči.
Pročelnik Odjela gradske uprave za gospodarenje imovinom Vladimir Benac kazao je kako je šteta prouzročena nevremenom na gradskim objektima procijenjena na 3.243.312,50 kuna. Ta šteta odnosi se na gradske objekte na kojima je do 18. studenoga ove godine prijavljeno ukupno 115 šteta i to na objektima škola, vrtića, sporta, kulture, zdravstva, poduzetništva, stanova, poslovnih prostora, mjesnih odbora, objekata gradske uprave i objekata tržne djelatnosti. Između ostalog, naglašeno je kako se posljedice olujnog nevremena ogledaju i u materijalnim štetama koje su pretrpjeli građani te poslovni subjekti koji žive i djeluju u Rijeci, uključivo i materijalne štete koje su nastale na objektima u vlasništvu i pod upravljanjem Grada Rijeke kao i gradskih trgovačkih i komunalnih društava.
Iz izvještaja Kliničkog bolničkog centra Rijeka za dan 11. studenoga.2013. evidentno je da su zaprimljene 34 ozlijeđene osobe, od kojih 8 s teškim tjelesnim ozljedama, a troje u stanju životne ugroženosti. Unatoč brojnim ozljedama te značajnoj materijalnoj šteti kao i brojnim intervencijama dežurnih službi, nisu ispunjeni uvjeti za proglašenje elementarne nepogode od strane župana Primorsko goranske županije, sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda.
Stručne službe Grada imale su opsežan posao na utvrđenju nastalih šteta te prijavi štetnih događaja osiguravajućim društvima. Za sve objekte poslovne i stambene namjene koji su pod upraviteljem šteta je prijavljena zakonskom upravitelju, s obzirom da je isti ovlašten i odgovoran podnijeti zahtjev osiguravajućem društvu. Za objekte koji su bez upravitelja, stručne službe su podnijele izravne zahtjeve za naknadu štete osiguravajućim društvima, uz koje su priložile i zapisnike te fotografije sa “lica mjesta”. Benac je posebno naglasio da su štete koje su nastale na objektima školstva te predškolskog odgoja smatrane prioritetima te se u trenutku poboljšanja vremenskih uvjeta automatski pristupilo sanaciji. Najgore pogođeni objekti, Podcentar predškolskog odgoja Zamet i Osnovna škola Srdoči, već su sanirani, a u drugim objektima spriječena je mogućnost daljnjeg nastanka štete te je uklonjena svaka opasnost za korisnike navedenih prostora. Svi objekti na kojima su evidentirane štete u funkciji su i normalno se koriste.
U ovom trenutku nije poznat konačan broj šteta (oštećenja na automobilima i sl.) koje su prijavili građani i poslovni subjekti kao posljedica padanja pokrova ili dijelova zgrada (roleta, žbuka i sl.) na području cijelog grada. Stoga se građani pozivaju da bez odlaganja prijave sve eventualne štete nastale kao posljedica ovog olujnog nevremena. Svi vlasnici stambenih, poslovnih i stambeno-poslovnih te javnih i drugih zgrada dužni su sve te zgrade osigurati, a osiguranje mora pokrivati i “odgovornosti prema trećima”.
Ukoliko je oštećenje nastalo kao posljedica pada s zgrade u vlasništvu Grada, izvijestio je Benac, nužno je da građani štetu prijave policiji radi izrade zapisnika te da odštetni zahtjev podnesu Odjelu gradske uprave za gospodarenje imovinom (Titov trg 3). Ukoliko je oštećenje nastalo kao posljedica pada sa zgrade (stambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade) koja je pod upravljanjem jednog od upravitelja (Rijeka stan, Rumat, RI-19, Megakop, Tehgrad stan i sl.) građani su dužni štetu prijaviti policiji, radi izrade zapisnika te odštetni zahtjev podnijeti upravitelju. Sve informacije o upraviteljima i vlasništvu zgrada u smislu prijave štetnih događaja građani mogu dobiti u Odjelu gradske uprave za gospodarenje imovinom.
Građani kojima je štetu na npr. osobnom vozilu prouzročio dio pokrova koji je pao sa stambene zgrade u kojoj su i oni sami suvlasnici, odnosno korisnici stambenog ili poslovnog prostora, ne ostvaruju pravo na naknadu štete temeljem “odgovornosti prema trećima”. Ovo pravo ostvarit će isključivo ukoliko je isto posebno ugovoreno.
Građani su prijavljivali i štete koje su prouzročila srušena stabla na vozilima. U slučaju navedenih šteta moguće je dvojako postupanje. Ukoliko je šteta nastala kao posljedica rušenja stabla ili grane s javne površine (parkovi, nogostupi i sl.) nužno je štetu prijaviti policiji, radi izrade zapisnika, s odštetni zahtjev podnijeti Odjelu gradske uprave za komunalni sustav (Titov trg 3). Ukoliko je pak šteta nastala kao posljedica rušenja stabla ili grane s privatne parcele (okućnica) nužno je štetu prijaviti policiji, radi izrade zapisnika te kontaktirati vlasnika.
Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Hinko Mance kazao su vatrogasci sudjelovali u 349 intervencija na uklanjanju stabala, objekata , a zajedno s HEP-om i na uklanjanju srušenih električnih vodova. Osim tehničkih intervencija, u vrijeme olujnih vatrogasci su imali i pet požarnih, a najteže im je ipak bilo na groblju Kozala, gdje su uklanjali srušena stoljetna stabla.
“Unatoč činjenici da ono što nam se dogodilo možemo nazvati elementarnom nepogodom, ne možemo je i proglasiti, jer, sukladno zakonskim propisima, šteta mora biti veća od 20% izvornog proračuna jedinice lokalne samouprave. Štete na gradskom vlasništvu veće su od 5 milijuna kuna i to bez troškova sanacije. Većina tih oštećenja nadoknadit će se putem osiguravajućih društava. Štete u hortikulturi jako je teško definirati, jer za maksimalnu veličinu stabala koja ćemo sada kupiti od 2,5 metra izdvojit ćemo više od 300.000 kuna, a nitko ne može reći koliko košta jedno stoljetno stablo. Iako, sukladno zakonskim propisima, nema elemenata za proglašenje elementarne nepogode, sve naše službe i moje odluke bit će bazirane na nastojanju da se šteta evidentira i razmotri mogućnost nadoknade, posebice tamo gdje je prouzročena padanjem dijela zgrade u vlasništvu Grada Rijeke i sl.”, kazao je gradonačelnik Obersnel naglašavajući kako je Komunalno društvo Čistoća zaduženo za postavljanje postolja za kontejnere, radi smanjenja štete uslijed jače bure u budućnosti.
Gradonačelnik se posebno osvrnuo na štetu koju je olujno nevrijeme prouzročilo na groblju Kozala, zaštićenom kao cjeloviti kulturni spomenik u segmentu spomenika i hortikulture. To znači da se bez odobrenja Konzervatorskog odjela u Rijeci na groblju ne može ništa raditi, poručio je gradonačelnik odgovarajući na kritike pojedinih građana koji smatraju da se do šteta mogao spriječiti rezanjem nekih stabala i prije oluje. “Ovakvo nevrijeme u Rijeci nije zabilježeno više od 50 godina. Grobna naknada za privatne grobnice iznosi do 250 kuna godišnje, a polica osiguranja od 800 do 1.000 kuna. Naknada za grobno mjesto ne može se pokriti troškovima osiguranja, niti joj je to namjena”, kazao je gradonačelnik ističući da su poduzete sve mjere kako bi se groblje što prije raščistilo od porušenih stabala. Nakon procjene štete od strane sudskog vještaka, s vlasnicima će se tražiti model nadoknade štete u potpunosti ili djelomično.
“Nema potrebe za žurbom, iako razumijem želju građana da se sve što prije dovede u red. No, vatrogasci, komunalne službe i svi ostali rade u dvije smjene i to si subotom i nedjeljom kako bi se osigurala prohodnost i da se uklanjanjem stabala mogu vidjeti sva oštećenja”, kazao je gradonačelnik Obersnel zahvaljujući se vatrogascima, djelatnicima komunalnih društava i svih službi koje su bile uključene u uklanjanje posljedica olujnog nevremena koje je Rijeku pogodilo 11. studenoga ove godine.
Mojarijeka.hr
