Anticklona preko zapada Sredozemlja utječe i na nas, donoseći Hrvatskoj sunce i rekordne vrijednosti temperatura za siječanj, na sjevernom Jadranu maglu.
Iako su najkraći dani pa stoga su i maksimalne dnevne temperature u ovom periodu među najmanjim vrijednostima, ovih dana se postižu datumski i mjesečni rekordi na nekim postajama Dalmacije i gorja, dok je u nizinama hladnije s maglom ili niskim oblacima. Razlog tome je temperaturna inverzija.
Knin je postavio svoj datumski maksimum 31.12.2021. s maksimalnom temperaturom od 20,5 °C, Dubrovnik sa 18.4 °C, i još neka mjesta. da bi 1. siječnja postignut rekord za siječanj u Kninu od 21.6 °C (prethodni je iznosio 20.5°C), Zavižanu sa 13 °C (prethodni 12.6 °C). Dubrovnik je 2 siječnja dosegao najvišu izmjerenu temperaturu do sada za siječanj od 19,2 °C (prethodni rekord je iznosio 18,4 °C, postavljen 1997. godine).
Temperaturna inverzija
Nastaje najčešće u jesen i tijekom prvog dijela zime. Ako s povećanjem nadmorske visine postaje toplije, a ne hladnije, ovaj temperaturni obrat naziva se inverzija. Porast temperature posebno je jak na gornjoj granici inverzije, gdje hladan, vlažan i teški zrak graniči s toplim, suhim i laganim zrakom.
Inverzije se uglavnom mogu uočiti kada je vjetar slab (do 2 m/s) i pri visokom tlaku (djelovanju anticiklone). Inverzijski sloj iznosi između nekoliko stotina metara pa sve do 1,5 kilometara.
Advekcija (prijenos svojstava) suptropske tople zračne mase, većinom zbog tihog vremena i pod djelovanjem visokog tlaka pogodovalo je formiranju golemog sloja niske oblake i magle iznad zapadnog, središnjeg Sredozemlja i dijela sjevernog Jadrana.
Ovoga puta stigla je impresivna količina i intenzitet vrućeg zraka koji je započeo kondenzaciju advekcijom nad hladnim morem. O tome kako nastaje morska magla možete pročitati ovdje.
Neke sondaže po zapadnoj Europi su dala mjerenja od oko 6 °C na 700 hPa ( 3100 m.n.v). Zagrebačka sondaža dala nam je vertikalni profil atmosfere pri čemu je na 850 hPa (1555 m.n.v) 00z, temperatura iznosila čak 12.6 °C.
Podsjetimo, tokom najtoplijih dana proteklog ljeta kada su temperature u unutrašnjosti iznosile do 35 °C, na 850 hPa temperatura je iznosila 18.2 °C. Ovo je dovoljan pokazatelj o vrlo visokoj vrijednosti temperature po visini, ali je slaba korelacija temperature po visini i one na tlu zimi, a osobito sa anticiklonom zimi, kada utjecaj ima i kraći dan, te položaj sunca.
Adijabatsko zagrijavanje
Ipak, kako se u anticikloni zrak spušta prema dolje, iz viših slojeva atmosfere gdje je niži tlak, prema tlu, na područje višeg tlaka – da bi se zrak stlačio potreban je utrošak topline, odnosno dolazi do kompresije (sabijanja) zraka – povećanje temperature zraka. Tako smo dobili adijabatsko zagrijavanje (adijabatski – proces u kojem se temperatura djelića zraka mijenja zbog širenja ili kompresije, bez razmjene topline sa okolinom), kako je prikazano na narednoj slici (na osnovu prethodnog profila atmosfere iznad Zagreba):
Međutim, kako se stvorio bazen hladnog zraka (ranije opisan), spuštajući zrak nailazi na barijeru. Stoga imamo profil atmosfere kao na slici sondaže iznad Zagreba. Ujedno u višim predjelima gdje nije došlo do formiranja inverzijskog sloja, imamo proljetne temperature. Treba naglasiti da nekada zrak ne mora biti porijeklom iz toplijih krajeva već i iz Arktičkog kruga da se spuštanjem zagrije i donese vrlo visoke temperature određenim mjestima, na osnovu prethodno objašnjenog procesa.
Ovo “spuštanje” zraka i njegovu putanju možete vidjeti na narednoj slici (obratiti pažnju na crvenu liniju):
S gornje slike se vidi da je ovaj topli zrak po visini došao iz suptropskih predjela, na 850 hPa (oko 1500 m.n.v) je temperatura bila preko 10 °C viša od klimatološkog prosjeka (donja slika).
Ako pogledamo poprečni presjek atmosfere, vidimo koliko se podigla tropopauza (granica između troposfere i stratosfere), a na mjestu širenja anticiklone.
