Tijekom vikenda koji je pred nama, u prvim satima nedjelje, završava ljetno računanje vremena. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti jedan sat unatrag, točnije – s 3 sata ujutro na 2 sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo vezano uz Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. Iznova se mijenja obračun električne energije pa se struja utrošena od 7 do 21 sat obračunava prema višoj tarifi, a od 21 do 7 sati prema nižoj tarifi. Od sljedećeg petka, 1. studenog, sukladno članku 102. novog Zakona o sigurnosti…
VišeAutor: Alen Harčević
U dijelovima Španjolske i Francuske pala gotovo tromjesečna količina oborine
Gotovo tromjesečna količina kiše pala je u nekim dijelovima jugoistočne Španjolske i južne Francuske početkom ovog tjedna, jer je snažan olujni sustav poplavio regiju. Mnoge lokacije od Peniscole u Španjolskoj do Montpelliera u Francuskoj dobile su količinu kiše od 50 do 100 mm, a najteže pogođena mjesta natopljena su s količinama od 150 do čak 250 mm. Veliki dio ove kiše pao je u samo jednom danu! Beziers-Vias, Francuska, bilo je jedno od najteže pogođenih mjesta s količinom oborine od 242 mm u roku od 24 sata. Prosječna količina kiše…
VišeSrijeda započela maglom na dijelu Jadrana
Sukladno najavama, zbog stabilne anticiklone, vremenskih prilika bez previše vjetra i temperaturna inverzija glavni su razlog što danas imamo pojavu sumaglice i magle na dijelu sjevernog Jadrana. Magle ima i gorskim krajevima. Uz Gorski kotar i Liku, fotografije maglom obavijenih mjesta pristižu nam i s otoka Lošinja i Raba. Na području s maglom i niskom naoblakom i temperature zraka su niže, ponegdje i za 10-ak stupnjeva. To se najbolje uočava na primjeru Gospića, Parga i Zavižana, pri čemu magloviti Gospić mjeri 9 °C, vedri Zavižan 17 °C, a Parg čak…
VišePlan protiv plavljenja uslijed klimatskih promjena
Predstavnici pet jadranskih županija u Kaštelima su raspravljali o upravljanju obalnim područjem ugroženim neizbježnim klimatskim promjenama. Kritične točke uočene su diljem Jadrana. Zato gradovi, županije i struka ne sjede prekriženih ruku, nego traže rješenja. I to uz pomoć novca iz europskih fondova. Zbog mogućeg plavljenja uslijed više razine mora u Šibensko-kninskoj županiji najugroženija su sama šibenska Riva,Vodice i Pirovac. U Dubrovačko-neretvanskoj Dolina Neretve, a u Splitsko-dalmatinskoj 17 kilometara duga kaštelanska obala koja je prva i dobila plan upravljanja obalnim područjem splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. – To je strateški dokument koji…
Više