Bez vrućina i bez stabilizacije još neko vrijeme

MS_1445_ens

Već smo u nekoliko navrata pisali o trenutnoj sinoptičkoj situaciji nad Europom, koja nam uvjetuje ovakve vremenske prilike. Na zapadu i istoku nalaze se područja visokog tlaka zraka, dok se na sjeveru nalazi ciklona koja zbog tzv. “bloking” siituacije nema kamo nego prema jugu. U takvom razvoju događaja, dobivamo hladniji zrak sa sjeveroistoka uz zadržavanje nestabilnosti.

Najviše kiše dobiva Dalmacija, a takva situacija će se nastaviti do vikenda, kada se posvuda u Hrvatskoj očekuje stabilnije i nešto toplije vrijeme, posebno tijekom subote i nedjelje.

Danas vrijeme obilježava slaba kiša u unutrašnjosti Hrvatske i bura na Jadranu.
Zbog bure, na Jadranskoj magistrali (D8) od Bakra do Novog Vinodolskog i od Senja do Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a od Novog Vinodolskog do Senja dodatno za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Jak vjetar puše na dionici autoceste A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić, kao i na Riječkoj obilaznici na mostu Rječina te na autocesti A1 između južnog portala tunela Sveti Rok i vijadukta Božići. Vozi se uz ograničenje brzine, no autoceste i obilaznica su otvorene za sve skupine vozila.

U 14h najtoplije je bilo na Kvarneru, gdje se temperatura penjala i do 25°C, ali je more rashlađeno zbog bure na samo 19 ili 20°C

Bura će oslabiti u petak. Sa prolazno stabilnijim vremenom u subotu i nedjelju, temperatura će ponovno porasti iznad prosjeka, ali samo prolazno. Prognostički modeli vide mogućnost vraćanja u prosjek nakon vikenda.
Unatoč porastu temperatura za vikend, neće biti govora o ljetnim vrućinama, a nema govora ni o trajnijoj stabilizaciji, jer bi se kiša u unutrašnjost zemlje trebala vratiti već u ponedjeljak.

Količina oborine (mm) u protekla 24h izmjerena 17.06.2014. u 8 sati

Bednja 0.1
Beli Manastir 7.0
Bilogora 1.7
Bjelovar 2.7
Božava 12.0
Brestovac 14.0
Crni Lug-Risnjak 0.5
Daruvar 4.2
Đakovo 9.0
Delnice 2.0
Dubrovnik 10.6
Dubrovnik-aer 29.6
Gorice-Nova Gradiška 8.7
Gospić 31.2
Gradište-Županja 8.4
Hrvatska Kostajnica 8.0
Hvar 9.6
Imotski 24.9
Karlobag 17.0
Karlovac 2.3
Knin 19.5
Komiža 6.3
Kopački Rit 7.0
Koprivnica 2.0
Krapina 0.1
Križevci 1.4
Krk 4.0
Kutina 5.0
Kutjevo 7.0
Lipik 8.0
Makarska 21.9
Mali Lošinj 1.5
Metković 52.0
Mljet 2.7
Ogulin 1.6
Osijek 9.0
Osijek-aer 5.1
Pag 20.0
Parg-Čabar 0.8
Ploče 44.2
Požega 9.0
Rab 1.8
Rijeka 0
Senj 0.7
Sisak 2.9
Slatina 6.0
Slavonski Brod 6.9
Sljeme 2.4
Slunj 11.0
Split 14.6
Split-aer 41.0
Šibenik 0.3
Udbina 17.0
Varaždin 0.1
Virovitica 4.0
Vukovar 6.0
Zadar 32.1
Zadar-aer 0.2
Zagreb Grič 1.1
Zagreb-Maksimir 1.2
Zagreb-aer 3.0
Zavižan 8.1

Objašnjenje naslovnog meteograma

Na grafu je prikazan klasičan meteogram za Rijeku, sa vrijednostima temeperature na 850hPa, otprilike 1500 metara (gornje linije) i količine oborina (donje linije). No. ono što razlikuje ovaj meteogram od običnih je to, da na običnima imamo prikazan isključivo jedan izračun (run) određenog modela. Ovdje, prikazani su i dodatni izračuni, koje svaki od poznatijih modela radi (ali nažalost, uglavnom ih nema za besplatno korištenje). Naime, svi ti modeli kod računanja ne rade samo jednom, već više puta ponavljaju izračun, ali na način da se kod svakoga malo promijene vrijednosti input-a. Time se vrlo dobro pokazuje gdje model ulazi u kaotični režim i koliko brzo (kada postaje preosjetljiv na početne uvjete – ulazne podatke).
Posebne linije na ovom meteogramu su debela crvena (30 yahr Mittel – prikazuje kretanje u okviru 30-godišnjeg prosjeka), debela plava, koja prikazuje izračun vezan za neizmijenjene ulazne podatke (Control lauf), te debela zelena linija (GSF – Hauptlauf), koja predstavlja operativni ili glavni izlaz. Plava linija prikazuje stanje atmosfere, siva je ona koja je vjerojatno bliže realnom stanju, dok zelena prikazuje stanje kakvo vidimo na prognostičkim kartama.
Dok tanke linije ne odstupaju mnogo jedna od druge, model je pouzdan i velika je vjerojatnost ostvarenja određene prognoze, a kada one počnu “divljati”, modelu ne valja mnogo vjerovati.

Sličan sadržaj