Koji dan nakon bure, idila nad Rijekom, kao da se u ponedjeljak nije ništa dogodilo. Foto: Ivica Bajčić
Orkanska bura koja je na riječkom području puhala tijekom ponedjeljka, osim što je ostavila posljedice u vidu ozljeda ljudi, počinila je i znatniju materijalnu štetu. No, paradoks je da se ta šteta možda neće moći naplatiti.
Croatia osiguranje dobilo je više od 1.500 prijava, a procjena je da bi vrijednost ukupno prijavljenih šteta mogla premašiti iznos od 40 milijuna kuna.
Ali kako to obično biva, uvijek najviše stradaju obični ljudi. Slijedi čitav niz prepreka koje se običnom čovjeku mogu ispriječiti da bi dobio financijsku zadovoljštinu za pretpljenu materijalnu štetu.
Prema tumačenju pravne službe Autokluba Rijeka vlasnici oštećenih vozila odštetu mogu zahtijevati nagodbom s vlasnicima zgrade, neke druge stvari koja je oštetila vozila ili stablom, a ako se naknada ne može ostvariti nagodbom, vlasnik vozila može podići tužbu.
Problem je, međutim, što olujno nevrijeme poput onoga u ponedjeljak potencijalno predstavlja višu silu, odnosno, prema Zakonu o obaveznim odnosima »vanjski događaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti«, a shodno tome, prema istom zakonu, vlasnik objekta je oslobođen odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od više sile.
Za situaciju u kojoj je šteta na vozilu nastala nekontroliranim naletom kontejnera za smeće odgovara pravna odnosno fizička osoba kojoj je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti u skladu sa Zakona o komunalnom gospodarstvu i općim propisima za naknadu štete. Međutim, treba imati na umu da se odgovornosti istih utvrđuje po principu takozvane dokazane krivnje, što konkretno znači da treba dokazati čin propusta, odnosno neučvršćivanje kontejnera za smeće, zapisnikom policije ili komunalnog redarstva, kao i uzročnoposljedičnu vezu između propusta i nastanka štete. Što se tiče slučaja kad se šteta nastala naletom predmeta koje su u vlasništvu pojednih fizičkih osoba, primjerice pad predmeta s kuća, krovova i slično oštećenima preostaje potraživati naknadu štete privatnim tužbama u skladu s općim propisima o naknadi štete. Vlasnik kuće ili zgrade odgovara ako ne dokaže višu silu, vis maior.
Stvari se za vlasnike oštećenih vozila dodatno kompliciraju ukoliko im je na auto palo stablo.
Polazište je vlasništvo zemljišta na kojem se nalazi, odnosno na kojem se nalazilo stablo s kojeg je pala grana, odnosno koje je palo jer je odgovornost na vlasniku zemljišta. Ukoliko je vlasnik zemljišta jedinica lokalne samouprave, mora se istražiti tko je fizička odnosno pravna osoba kojoj je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti te treba dokazati da je stablo predstavljalo opasnu stvar, kao na primjer gnjilo drvo koje odgovorna osoba nije na vrijeme sanirala.
Ukoliko je oštećeni u mogućnosti dokazati navedeno nagodbom treba tražiti štetu od jedince lokalne samouprave te odredno pravnog subjekta kojem je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti. Ukoliko je riječ o zemljištu čiji je vlasnik privatna osoba tada se šteta može nadnoknaditi nagodbom, odnosno privatnom tužbom pred nadležnim sudom protiv te osobe uz gore navedene uvjete. Oluja kakva je pogodila Rijeku potencijalno predstavlja višu silu, a u tom slučaju nema odgovornosti vlasnika.
Iz svega ovoga navedenog iz Autokluba Rijeka ispada da vlasnicima vozila predstoji borba protiv vjetrenjača, jer kako dokazati da je stablo bilo gnjilo, da nije bilo propisno osigurano. Slično vrijedi i za kontejnere.
Vjerojatno će biti po onoj staroj: “čekaj magare dok trava naraste”, a počela je rasti…
