Kategorija: Ostalo

Astronomija, klima, zaštita okoliša, potresi, vulkani i sl.

Najkraći spektakl “Krvavog Mjeseca” u ovom stoljeću

Alen Harčević

U subotu, 4. travnja, dogodit će se još jedna pomrčina. Ovoga puta radi se o potpunoj pomrčini Mjeseca, koja nažalost, neće biti vidljiva s našeg područja. U prilici posvjedočiti još jednom nebeskom spektaklu bit će stanovnici obiju Amerika, Australije i Oceanije, te dijelova Azije. Najbolji će pogled svakako imati najzapadniji dijelovi Sjeverne Amerike, sjeveroistok Rusije, Havaji te čitava Australija, zbog čega se ovoj pomrčini dodjeljuje i epitet “Pacifički spektakl”. Kada govorimo o potpunoj pomrčini Mjeseca, na umu je važno imati nekoliko činjenica. Navedena pomrčina moguća je samo ako je Mjesec…

Više

Najneobičnija snimka pomrčine Sunca (VIDEO)

Alen Harčević

Kako ne bismo prebrzo zaboravili na spektakularnu pomrčinu Sunca koja se dogodila na dan proljetnog ekvinocija, potrudio se Witek Kaszkin. Snimka potječe iz Norveškog Spitsbergena, odakle je bilo moguće vidjeti potpunu eklipsu. Iako je cijela javnost bila upozorena o iznimnim opasnostima direktnog gledanja u Sunce, odvažni Kaszkin odlučio se snimiti ovu pojavu kamerom bez zaštitnog filtera. Snimku, naravno, možete pogledati bez straha da će naškoditi vašem vidu. Naslovna: time.com

Više

Opasnost od tsunamija: Snažan potres pogodio Papuu Novu Gvineju

Goran Gajić

Potres jačine 7,7 stupnjeva po Richteru pogodio je u ponedjeljak Papuu Novu Gvineju, a ubrzo nakon toga izdano je upozorenje za tsunami, priopćio je Američki geološki zavod (USGS). Epicentar potresa zabilježen je nedaleko od grada Rabaula na sjeveroistoku zemlje, navodi USGS. Grad Rabaul na otoku Nova Britanija uništen je 1994. u snažnoj erupciji vulkana Tavurvura. Pacifički centar za upozorenje na tsunami na Havajima priopćio je da su »mogući opasni valovi unutar tisuću kilometara od epicentra potresa uzduž obala Papue Nove Gvineje i Salomonskih otoka«. U priopćenju se kaže da su…

Više

Koje povijesne i znanstvene činjenice stoje iza pomicanja kazaljki na satu?

Alen Harčević

Zasigurno ste se bar jednom u životu zapitali zašto dvaput godišnje pomičemo kazaljke na satu unaprijed, odnosno unatrag. Ta odredba iza sebe nosi brojne utemeljenosti sa znanstvene strane još od davnih vremena, ali i mnogo subjektivnih dojmova, što izaziva broje rasprave. Povijesno gledajući, Rimska je civilizacija prva razvila mjerenje vremena koje se prilagođavalo duljini dana. Posjedovali su ure na vodu s dvostrukim mjerilima, jedno za razdoblje nakon zimskog, a drugo za razdoblje nakon ljetnog solsticija. Prvu ideju za pomicanje kazaljki nalik današnjemu razvio je svestrani Benjamin Franklin, 1784. godine. Svoju…

Više