Početkom ovog mjeseca Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izdala je dokument “The Global Climate 2001-2010. A Decade of Climate Extremes” u kojem daje sažet pregled raznih meteoroloških i klimatoloških pojava za desetljeće 2001.-2010. na globalnoj i kontinentalnoj razini.
Izvješće uključuje poglavlja u kojima se daje jasan pregled promjena u:
(1) temperaturi zraka,
(2) količini oborine,
(3) klimatskim varijacijama tj. varijabilnostima koje bi velikim dijelom bile prisutne u klimatskom sustavu i bez klimatskih promjena,
(4) ekstremnim događajima,
(5) kemijskom sastavu atmosfere s osvrtom na plinove staklenika, ozonske rupe i kvalitetu zraka,
(6) razini mora i kriosferi tj. dijelu klimatskog sustav u kojem se voda pojavljuje u krutom agregatnom stanju.
Za posjetitelje meteo.hr, dodatno smo pripremili, u suradnji s ostalim stručnjacima DHMZ-a, ocjenu odstupanja srednje temperature zraka (Slika 1.) i količine oborine (Slika 2.) na području Hrvatske za godine u desetljeću 2001.-2010. no proširene s godinama 2011. i 2012.
Slika 1. Odstupanja srednje temperature zraka u pojedinoj godini u odnosu na višegodišnji prosjek (1961.-1990.). Jedina godina koja na velikom dijelu Hrvatske ulazi u kategoriju normalnih godina je 2005.
Slika 2. Odstupanja količine oborine u pojedinoj godini u odnosu na višegodišnji prosjek (1961.-1990.). Ističu se 2003. kao vrlo sušna godina i 2010. kao vrlo kišna godina u desetljeću 2001.-2010. te 2011. kao ekstremno sušna godina u nedavnoj prošlosti.
Odstupanja na području Hrvatske su u velikoj veličini sukladne s opaženim odstupanjima na globalnoj i kontinentalnoj razini opisane u izvješću a karakterizirane su s vrlo i ekstremno toplim godinama (Slika 1.) te pojavom vrlo sušnih i vrlo kišnih godina (Slika 2.).
Preporučamo čitanje ovog WMO izvješća neovisno o tome jeste li meteorolog, zaljubljenik u meteorologiju, osoba čije provođenje slobodnog vremena ili poslovnih aktivnosti ovisi o vremenu i klimi ili novinar koji traži važnu i zanimljivu temu za reportažu. Izvješće je posebno po tome što na sažet način predstavlja bitne promjene u klimatskom sustavu i njihove posljedice (vrlo često s velikim materijalnim štetama i ljudskim stradanjima) te vrlo jasno naglašava koja su trenutna ograničenja u našem razumijevanju klimatskog sustava i kako su promjene u klimatskom sustavu povezane s društvenim, ekonomskim i tehničkim promjenama (npr. s porastom broja stanovništva i potrebom za pitkom vodom).
Nećemo pogriješiti ako uključimo ovo izvješće u obveznu lektiru svih sudionika u stručnoj i javnoj raspravi veznoj za problem klimatskih promjena i njihovih posljedica. Društvo će trebati dovoljan broj angažiranih ljudi i financijskih sredstava da ozbiljno odgovori na sve istraživačke i praktične izazove koje problem klimatskih promjena postavlja ispred nas. Ipak, najveći izazovi koji su pred nama jesu brzina klimatskih promjena i visoka vjerojatnost još izraženijih promjena u klimatskom sustavu tijekom 21. stoljeća. Odgovornost svakog pojedinca kao i društva u cjelini je velika.
Ivan Güttler
ivan.guettler@cirus.dhz.hr
