DHMZ: Klimatska ocjena za ljeto i kolovoz 2017. godine

ODSTUPANJE SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA ZA LJETO 2017.

Srednja temperatura zraka na sezonskoj skali (ljeto) u Hrvatskoj bila je na svim analiziranim postajama iznad višegodišnjeg prosjeka 1961. – 1990. godina. Odgovarajuće temperaturne anomalije za ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz) 2017. bile su u rasponu od 2,4 °C (Komiža) do 4,0°C (Bjelovar, Gospić i Zagreb-Grič).Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za ljeto 2017. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).

 

ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE ZA LJETO 2017.

Analiza ljetnih količina oborine izraženih u % ljetnih vrijednosti (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine u Hrvatskoj bile ispod prosjeka. Količine su se kretale od 2% ljetnih količina oborine u Dubrovniku do 74% spomenutog prosjeka na postaji Zagreb-Grič.Prema raspodjeli percentila oborinske prilike u Hrvatskoj za ljeto 2017. godine svrstane su u sljedeće kategorije: ekstremno sušno (šire područje Bjelovara i Pazina, dio srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa), vrlo sušno (dio sjeverozapadne, središnje i istočne Hrvatske te dio srednjeg i južnog Jadrana) i sušno (preostali dio Hrvatske).

ODSTUPANJE SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA ZA KOLOVOZ 2017.

Analiza srednje mjesečne temperature zraka pokazuje da je ovogodišnji kolovoz bio topliji od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) na svim analiziranim postajama u Republici Hrvatskoj. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za kolovoz 2017. godine bila su u rasponu od 2,7 °C (Daruvar) do 4,5 °C (Parg).Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za kolovoz 2017. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj. Rekordne vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka su posebno označene (crveno).

Naziv meteorološke postaje Godina od kada su raspoloživi podaci Vrijednost najviše izmjerene temperature (°C) u kolovozu (do 2016.) u razdoblju od kada su raspoloživi podaci Datum kada je postignuta najviša vrijednost
(* označava nepotpuni niz)
Vrijednost najviše izmjerene temperature (°C) u kolovozu 2017. Datum kada je postignuta vrijednost najviše izmjerene temperature u kolovozu 2017.
Dubrovnik 1961. 38,4 7. 8. 2012.* 36,1 10.8.
Senj 1948. 38,6 13. 8. 2015.* 39,1 5.8.
Šibenik 1949. 39,2 4.8.1981. 39,4 10.8.
Slavonski Brod 1963. 40,5 6.8.2012. 39,6 10.8.
Knin 1949. 41,4 22.8.2000. 42,3 10.8.
Rijeka 1948. 39,2 4.8.2013. 39,5 5.8.
Karlovac 1949. 39,8 8.8.2013. 40,5 4.8.
Osijek 1899. 40,3 24.8.2012.* 38,2 10.8.
Hvar 1858. 37,7 8.8.1956.* 36,5 9.8.
Pazin 1961. 38,7 21.8.2012. 39,5 3.8.
Split – Marjan 1948. 38,5 13.8.2015. 37,9 9.8.
Ogulin 1949. 38,9 8.8.2013. 39,5 4.8.
Komiža 1981. 38,7 10.8.1999. 38,7 10.8.
Sisak 1949. 40,0 24.8.2012. 38,4 10.8.
Daruvar 1978. 39,1 8.8.2013. 40,0 10.8.
Mali Lošinj 1961. 37,6 7.8.2015. 39,0 6.8.
Poreč 1981. 37,0 2.8.1998.* 35,9 9.8.
Zagreb – Maksimir 1949. 39,8 16.8.1952. 37,7 4.8.
Bjelovar 1949. 38,5 24.8.2012. 38,4 4.8.
Zagreb – Grič 1861. 38,8 8.8.2013.* 37,6 4.8.
Varaždin 1949. 39,4 8.8.2013. 37,0 4.8.
Gospić 1872. 37,2 8.8.2013.* 37,5 5.8.
Lastovo 1948. 38,3 3.8.1998.* 38,2 9.8.
Zadar 1961. 36,1 2.8.1998. 36,3 4.8.
Parg 1950. 33,5 7.8.2013.* 35,6 4.8.
Puntijarka 1981. 31,7 8.8.2013. 32,3 4.8.
Zavižan 1953. 28,2 4.8.2013.* 28,0 10.8.

Odstupanja apsolutne maksimalne temperature zraka za kolovoz 2017. godine bila su viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a nalazila su se u rasponu od 3,5 °C (Hvar) do 8,2 °C (Ogulin). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja (tablica 1) pokazuje da je u kolovozu 2017. godine bilo više od 10 rekordnih vrijednosti temperature zraka, tj. apsolutna maksimalna temperatura zraka u kolovozu nadmašila je najvišu vrijednost u raspoloživom nizu ili je jednaka najvišoj zabilježenoj temperaturi zraka od kada postoje mjerenja (npr. Komiža).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za kolovoz 2017. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).

ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE ZA KOLOVOZ 2017.

Analiza količina oborine za kolovoz 2017. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile ispod višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postajama. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za kolovoz 2017. godine nalaze u rasponu od 0% višegodišnjeg prosjeka na postajama Dubrovnik (0,0 mm) i Split-Marjan (0,0 mm) do 99% tog prosjeka u Karlovcu (102,3 mm).Oborinske prilike u Hrvatskoj za kolovoz 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (šire područje Zadra i Knina), vrlo sušno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa), normalno (šire područje Zagreba i Karlovca) i sušno (preostali dio Hrvatske).

Sličan sadržaj