Visoke temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, osobito kod osjetljivih skupina kao što su mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru.
Temperature koje mogu predstavljati rizik za stanovništvo nisu jednake u svim područjima, već se razlikuju ovisno o klimatskim prilikama u kojima ljudi žive. Slijedom toga, visoke temperature koje mogu uzrokovati probleme kod ljudi koji žive, primjerice u sjevernoj Europi, ne predstavljaju rizik kod stanovništva na Mediteranu, gdje su takve temperature gotovo uobičajene.
Hrvatska, premda razmjerno mala, klimatski je vrlo raznolika: klimatske prilike u gorskim dijelovima Hrvatske razlikuju se od onih u nizinskim dijelovima, a čak i na Jadranu postoje razlike između klimatskih prilika na sjevernom i južnom Jadranu. Možemo reći da klimatske prilike nisu jednake čak ni u nizinskim dijelovima Hrvatske. Naime, ljetne temperature više su u istočnoj nego u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Istraživanje povezanosti između temperature zraka i smrtnosti, omogućilo je određivanje kritične temperature zraka za različite dijelove Hrvatske iznad koje se pojavljuje povećana opasnost od smrti, koja je potencirana u slučajevima kada ekstremne temperature traju dulje vrijeme.
Radi zaštite građana, uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine, koje se provodi u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna. Na temelju prognoze temperature zraka za sljedeća četiri dana, DHMZ objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i vrlo velika opasnost.
Kako pravovremene preventivne mjere mogu znatno smanjiti broj nastradalih ljudi od vrućina, na stranicama DHMZ-a može se vidjeti na “Upozorenje na toplinske valove” kao i preporuke o tome kako se zaštititi te smanjiti ili spriječiti opasnost od nepovoljnog utjecaja visoke temperature zraka.
Izvor: DHMZ
