Priznat ćete, ništa se drugo nije moglo ni očekivati nakon srpanjskih paklenih vrućina koje su harale južnim dijelom Europe, uključujući i naše krajeve. Taman kad pomislimo da ne može gore, uvijek dobijemo brzi demantij.
Mjerenja se vrše od 1880. godine, a od tada nije zabilježen ovako vrući srpanj u svijetu. Od prosjeka je na kopnenim i morskim površinama bio topliji za 0.81°C, a upravo taj prosjek je 15.8°C. Time je s “trona” maknut srpanj iz 1998. godine za 0.08°C.
Ako raščlanimo posebno kopno, a posebno more, dolazimo do sljedećih pokazatelja. Nije bio najtopliji na kopnu, ali je bio 6. najtopliji u povijesti mjerenja, odstupalo se 0.96°C od prosjeka 20. stoljeća.
Na morskim površinama nije bilo povijesnog rekorda, ali se dogodio najtopliji srpanj, s odstupanjem od 0.75°C od prosjeka koji iznosi 16.4°C.
Tu zaslugu odnosi i efekt El Nino zbog kojeg je temperatura površine oceana tzv. El Nino područja u odstupanju 1 ili čak i 2°C.
Na polutkama također rekordi. Odstupanje na sjevernoj bilo je za 0.89°C, a na južnoj 0.73°C.
Ako pogledamo dijelove svijeta s rekordnom toplinom u srpnju, zabilježena je skoro na svim kontinentima. Posebno vruće bilo je na jugu Europe, u središnjoj Aziji, na istoku Afrike, zapadu Sjeverne Amerike.
Srpanj je samo nastavio niz svojih rekordnih prethodnika u 2015. godini. 7 mjeseci u godini, a 5 globalnih temperaturnih rekorda. Isti nisu zabilježeni samo u siječnju i travnju.
Naslovna: NOAA
