Očekuje se porast morske razine do pola metra u narednih stotinu godina, a to će ugroziti niska priobalna područja. Ako se ne poduzmu zaštitne mjere, moglo bi nestati i neki otoci Šibenskog arhipelaga, upozorava klimatolog Krešo Pandžić. Na udaru će biti turizam kao jedna od ključnih gospodarskih grana.
Klimatske promjene do 2050. godine ugrozit će izvore hrane i pitke vode, usporiti gospodarski rast i pojačati intenzitet ekstremnih vremenskih prilika, a Mediteran će biti jedan od najugroženijih dijelova Europe, stoji među ostalim u novom izvješću UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC). Upravo će na području Mediterana, predviđaju stručnjaci, zbog ekstremnih vrućina ljeti rasti potrošnja energije, jer će se klima-uređaji paliti sve češće, a na udaru će biti turizam kao jedna od ključnih gospodarskih grana mediteranskih država.
Stradat će vinogradi i druge poljoprivredne kulture u priobalju, a izlov ribe bi se u Jadranskom moru u narednih 40-tak godina mogao prepoloviti. Prijetit će nam češće suše i šumski požari, dok će porast razine mora ugroziti priobalna područja. Neki jadranski otoci niske nadmorske visine mogli bi u narednih nekoliko desetljeća nestati. Područje Mediterana, navodi se u izvješću, očekuju »višestruki stresovi i poremećaji sustava«. Umjesto pouzdanih prognoza, poruka je UN-a, svijet se mora pripremati za neizvjesne posljedice klimatskih promjena koje su »ozbiljne, trajne i nepovratne«.
Definiranje mjera
Da bi se pripremili na posljedice globalnog zatopljenja, stanovnici mediteranskih država trebali bi, poručuju iz UN-a, osigurati vlastitu imovinu, koristiti energetski učinkovite sustave rashlađivanja, saditi različite vrste bilja i osigurati svoja naselja od poplava sustavom ranog uzbunjivanja i gradnjom čvrstih nasipa. Hrvatskoj tek predstoje zakonske promjene i definiranje mjera kojima će se spriječiti pogubne posljedice klimatskih promjena po ljude, prirodu i gospodarstvo, upozoravaju hrvatski stručnjaci.
Količine oborina na području Mediterana ljeti se smanjuju, a temperatura raste više u odnosu na ostatak Europe. Očekuje se da će na ovim prostorima biti sve više suša, što će ugroziti vodene resurse. Oborine većeg intenziteta u kraćem vremenu također će biti nepovoljne za vodne zalihe, a imat ćemo više bujica i erozija tla – najavljuje Krešo Pandžić, klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). »Očekuje se porast morske razine do pola metra u narednih stotinu godina, a to će ugroziti niska priobalna područja, primjerice područje Neretve koje bi dobrim dijelom moglo biti potopljeno. Ako se ne poduzmu zaštitne mjere, mogli bi nestati i neki otoci Šibenskog arhipelaga«, upozorava Pandžić. Podizanje razine mora imat će, dodaje, utjecaja i na izvore vode u priobalju, jer slana voda potiskuje slatku, pa rast morske razine ugrožava i zalihe slatke vode.
U slučaju značajnijeg podizanja morske razine, u pitanje će doći i sigurnost građevina uz more, primjerice mostova i drugih objekata, koji su – upozorava Pandžić – građeni prema danas važećim standardima.
Gradnja na rizik
– Moramo mijenjati kriterije gradnje i procijeniti rizik postojeće gradnje za slučaj podizanja morske razine. U zonama rizičnim za poplavu mora ne bi se uopće trebalo graditi ako to nije nužno, a tko gradi, to će raditi na vlastiti rizik – veli Pandžić.
Utjecaj ekstremnih temperatura na poljoprivredu već je vidljiv, jer u unutrašnjosti danas uspijevaju i sorte vinove loze karakteristične za primorski kraj, a kulture koje trebaju manje topline su ugrožene. »Povećanje temperature od 1 stupnja Celzija ne izgleda puno, ali ako to traje kroz 90 dana, za vegetaciju je presudna ta ukupna energija«, veli klimatolog Pandžić, te navodi kako je u zadnja tri desetljeća temperatura rasla za više od 1 stupnja Celzija, a do 2050. godine rast će za još 1 do 2 stupnja. Na Jadranu će postati pretoplo za turiste koji će preferirati sjevernije destinacije, a stradat će, predviđa se, vrhunac turističke sezone. Produljenje sezone donekle će kompenzirati taj gubitak, ali posljedice će biti osjetne, upozorava Pandžić.
Što poduzima Hrvatska?
Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode jučer nismo dobili odgovor na pitanje što će Hrvatska, kao jedna od potencijalno ugroženijih država, poduzeti da bi se na vrijeme zaštitila od pogubnog utjecaja globalnog zatopljenja.
Izvor: Novi List
