Za iznenadnu i jaku vremensku nepogodu, koju u pravilu prate grmljavina, jak vjetar, pljuskovi, a ponekad i tuča, takvu pojavu na Jadranu zovemo – nevera, a osobito su opasne ljetne nevere.
Nevere su u većini slučajeva povezane s ciklonalnom frontom, ali isto tako postoje i one koje su neovisne o tim sustavima. Među neverama koje se stvaraju na frontama ciklona, a fronta je razdjelnica dviju zračnih masa, odnosno tople i hladne zračne mase, opasnije su one koje se formiraju na hladnoj fronti.
Vjerojatno već znate kako je hladniji zrak teži od toplijeg, pa se u tom slučaju hladan zrak koji nailazi s frontom podvlači pod topli zrak i tako ga prisiljava da se uzdiže, a to je česta ljetna situacija na Jadranu. Tada se na frontalnoj plohi ( frontalna ploha – područje vrlo promjenjivog vremena dvaju različitih zračnih masa ) počinju naglo stvarati oblaci vertikalnog razvoja kumulusi, a nakon toga i kumulonimbusi, oblaci olujnih karaktera. To je tamna zastrašujuća oblačina i velikih dimenzija, more se neposredno pred njim doslovno “zacrni”, a iz daljine se vidi sijevanje.
Nerijetko vrh tog oblaka poprimi oblik nakovnja, a pred njim često zna zavladati neka čudna tišina i more se potpuno umiri. Međutim za koji trenutak zapuše slab vjetar u pravcu oblaka, pa pomislimo da nikakve nevere neće biti, ali tada vjetar naglo ojača i poprimi suprotan smjer, od oblaka prama nama, grmljavina je već poprilično jaka i vrlo blizu i u tren oka nam se prolomi pljusak ili tuča. Uz to, još ćemo vam u kratkim crtama navesti neke od predznaka takve nevere, a to su: dolazak neobičnog toplog zraka, čudna “tišina” uz jako sunce i sparinu, pojava neverinskog oblaka kumulonimbusa, sijevanje sa zapada uz pretežno vedro nebo… Zato kad se nađete negdje na moru, nadamo se da će te znati prepoznati ovakve nadolazeće opasne promjene i dati petama “vjetra” na vrijeme.
Kolikom brzinom nailazi hladan zrak, te koliko brzo prisiljava topli zrak da se uzdiže to će i nevera biti jača. To su klasične ljetne nevere koje mogu relativno brzo proći preko većeg dijela Jadrana, gdje ponegdje može biti slabije izražena i oslabiti, a zatim opet se regenerirati na nekom području i ojačati, ovisi o uvjetima na koje nailazi i konfiguraciji terena, odnosno reljefa.
Nevere koje se stvaraju na toplim frontama nisu toliko jako izražene kao one koje prouzrokuju hladne fronte. Možemo još spomenuti i da postoji i predfrontalna nevera, a samo njezino ime nam govori da nastaje prije nailaska fronte i to otprilike od 100 do 150 kilometara ispred hladne fronte. Ne treba nas začuditi da i te predfrontalne nevere znaju biti itekako jake i neugodne, a posebno su opasne što se brzo i iznenada formiraju.
Nevere se u pravili kreću od sjeverozapada prema jugoistoku, postoje i nevere koje dolaze s jugoistočne strane ali one su u pravilu jako rijetke i slabije, te kraće traju. Nakon prolaska nevere većinom osvježi, a zatim zapuše vjetar uglavnom sjevernih i zapadnih smjerova, koji brzo slabi. Ako kojim slučajem nakon nevere zapuše vjetar južnih smjerova a vrijeme ostane i dalje sparno, možete sigurno opet očekivati još jednu neveru, možda ne isti dan ali onda sutra sigurno.
Naslovna: NEURJE.SI