Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Ekipe za procjenu šteta od poplava u Slavoniji na teren će izlaziti tempom kojim će se voda povlačiti, pa zasada nitko ne želi ni nagađati kolika bi ukupna šteta mogla biti. No, većina sugovornika s kojima smo jučer razgovarali ističu kako kako će najveća šteta biti na privatnoj imovini građana, odnosno na kućama i gospodarskim objektima, a hoće li usjevi biti potpuno uništeni i hoće li biti vremena da se ponovno zasiju jesenske sorte ovisit će i po tome koliko dugo će se voda zadržati. Uz to, dio njih komentira kako bi ovo mogle biti i najveće mirnodopske štete u Hrvatskoj od njezine samostalnosti.
Procjenu štete koju rijeka Sava može napraviti na područjima kroz koje prolazi Hrvatska je već trebala imati, odnosno morale su biti izrađene karte rizika od poplave za svako vodno područje. No, na osnovu tih karata i karata opasnosti od poplave, propisuju to europske direktive, treba se donijeti Plan upravljanja rizicima od poplava. Taj dokument Hrvatske vode planiraju donijeti krajem 2015. godine, pa se tako tek izrađuju i karte rizika, s preciznim procjenama šteta u gospodarstvu, poljoprivredi, privatnoj imovini građana, kulturnim dobrima, a sve kako bi se na osnovu njih, što je politika Europske unije, donijele odluke o isplativosti obrane od poplava u pojedinim vodnim područjima.
Dokumenti koji će pokazati kolike štete prijete i od, primjerice Dunava, Drave, Mure ali i Nervetve, te koliki je trošak obrane u odnosu na štete još čekaju. Hrvatske vlasti su proteklih pet, šest godina donosile desetke dokumenata vezanih uz vodoprivredu, pa je tako prije pet godine Sabor usvojio i Strategiju upravljanja vodama u kojoj se priznaje da je od »velikih voda Save primjereno zaštićen jedino grad Zagreb, koji je prema procjenama siguran od tisućljetnih velikih voda«. I dok u Zagrebu nitko ne mora strahovati od poplave sljedećih deset stoljeća ostala područja uz Savu, napominje se u dokumentu, nedovoljno su zaštićena.
Nizvodno od Zagreba pa sve do granice sa Srbijom, što uključuje i trenutno poplavljeni dio Slavonije, mnoga područja imaju »nižu razinu sigurnosti od potrebne« jer nije dovršen zaštitni sustav Srednje posavlje. Taj sustav od poplava izravno štiti prostor od Podsuseda do Stare Gradiške. Uz to, ističe se u dokumentu koji je potvrdio Sabor, sustav Srednje posavlje ima i ključnu važnost u zaštiti od poplava slavonske dionice Save nizvodno od Stare Gradiške, što je prostor kojeg su poplave trenutno najgore pogodile. Uz to Srednje posavlje ima ključnu ulogu i u zaštiti od poplava u susjednim državama, BiH i Srbiji.
Ni područja uz Savu koja se nalaze uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici nisu sigurna, jer su nasipi samo dijelom izgrađeni, pa su niže ležeći dijelovi naselja šire zaprešićke i samoborske regije učestalo poplavljeni. (HINA)
