Tematika Dana planeta Zemlje dala je povoda mnogim eko-udrugama i znanstvenicima ekolozima da istupe u javnosti progovarajući o temeljnim problemima okoliša današnjice te ponude što bolja rješenja za iste.
Kao temeljna solucija svih aktualnih problema, koji uključuju svjetsku glad, nedostatak vode te sveopće onečišćenje, postavljen je pojam održivog razvoja.
Čestim spominjanjem tog naziva, koji se nerijetko spominje u svakojakim (prvenstveno političkim) kontekstima, u javnosti se gubi izvorna ideja tog pojma.
Održivi razvoj je pojam koji objašnjava gospodarski razvoj koji svojim utjecajem ne degradira (narušava) okoliš.
Ispraznu definiciju ekolozi tumače kao isplaniranu ravnotežu između ljudi, životinja i prirode koja nikoga ne ugrožava.
Najvećim djelom održivost svoju direktnu primjenu ima u poljoprivredi – od upotrebe bioloških gnojiva do sredstava za suzbijanje nametnika – bez korištenja štetnih i skupih kemikalija.
Razvoj tehnologije u drugoj polovici 20.stoljeća omogućio je da biljku, primjerice, iz tropskih krajeva možemo uzgajati u umjerenim širinama, protiv čega se ekolozi svakodnevno bore. Na taj način se uništava bioraznolikost te potencijalno ugrožavaju biljne i životinjske vrste kojima se neprirodno mijenja okolina.
Veliki problem današnjice te drugi po redu uzročnik svjetske gladi i nestašice vode, nakon polariziranog kapitalizma, su i klimatske promjene.
Njihovo postojanje u upit dovodi i primjenu samog održivog razvoja, koji bi svoju potpunu primjenu postigao teže zbog poremećaja u klimatskim uzorcima na Zemlji.
Statistički podatci, od strane UN-ovog FAO-a, ukazuju kako suše najviše štete prouzrokuju u poljoprivredi (84%), dok su poplave na drugom mjestu, s 39%.
Uz oborinske katastrofe koje rade enormne štete usjevima žitnih kultura, važan faktor koji utječe na uzgoj biljaka je i temperatura. Globalnim zatopljenjem, porast temperature najviše je muka zadao uzgajivačima agruma i kave, koji u svojem razvoju preferiraju samo uzak temperaturni raspon. Propadanje agruma veliki je problem i u našim krajevima, hladni zimski naleti i izraženi toplinski valovi znaju uništiti biljku ili narušiti omjer kiselosti i slatkoće prilikom dozrijevanja ploda, što onemogućuje plasiranje na tržište.
FAO procjenjuje kako je 805 milijuna ljudi na svijetu gladno, a 80% od toga broja živi u područjima na kojima je utjecaj klimatskih promjena najvidljiviji.
Preko 3 milijuna djece ispod navršenih 5 godina života umire zbog loše ishrane.
Poražavajuće podatke nažalost nije moguće promijeniti od danas do sutra niti jednokratnom višemilijunskom svotom, kako god se to jednostavno činilo prilikom ubacivanja novčića u donatorsku kutiju.
Naslovna: Suša na polju riže u Kaliforniji (SAD), aktualni primjer utjecaja klimatskih promjena i nepoštivanja načela održivog razvoja; Izvor: AP Photo/Jae C. Hong, File
