Analiza temperaturnih anomalija za listopad 2018. godine pokazuje da su srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1,8 °C (Daruvar i Mali Lošinj) do 3,1 °C (Bjelovar i Zagreb-Grič).
Apsolutna maksimalna temperatura zraka u listopadu 2018. godine bila je većinom viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a odstupanja su se nalazila u rasponu od -1,3 °C (Gospić i Varaždin) do 1,8 °C (Dubrovnik i Lastovo). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u listopadu 2018. godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka.
Apsolutna minimalna temperatura zraka u listopadu 2018. godine bila je na svim analiziranim postajama viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a odstupanja su se nalazila u rasponu od 2,3 °C (Zavižan) do 4,6 °C (Bjelovar). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da je u listopadu 2018. nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne minimalne temperature zraka (tablica 2).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za listopad 2018. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo (šire područje Zagreba i Rijeke), toplo (dio istočne Hrvatske, Zavižan te šire područje Ogulina i Pazina) i vrlo toplo (preostali dio Hrvatske).
Analiza količina oborine za listopad 2018. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za listopad 2018. nalaze u rasponu od 12 % višegodišnjeg prosjeka u Senju (163,4 mm) do 228 % tog prosjeka u Dubrovniku (300,5 mm). Dana 2. listopada 2018. na postaji Dubrovnik izmjerena je rekordna dnevna količina oborine (259,2 mm) budući da je premašila najveću dnevnu količinu oborine (154,8 mm, 13. listopada 2002.) prema raspoloživom nizu postaje Dubrovnik (1961. – 2017.)
Oborinske prilike u Hrvatskoj za listopad 2018. opisane su sljedećim kategorijama: vrlo kišno (šire područje Dubrovnika), kišno (dio sjevernog i južnog Jadrana), sušno (dio sjeverne i istočne Hrvatske te dio južnog Jadrana), vrlo sušno (šire područje Slavonskog Broda) i normalno (preostali dio Hrvatske).
