Primjenom ljetnog računanja vremena, koje počinje u nedjelju u 2 sata ujutro, vozači preko dana neće morati na svojim automobilima paliti svjetla, dok će se struja po nižoj tarifi, umjesto od 21 do 7 sati, obračunavati od 22 do 8 sati.
Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 29. ožujka, u 2 sata, pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unaprijed, tako da se vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
Hrvatski autoklub (HAK) podsjeća da uvođenjem ljetnog računanja vremena prestaje obveza paljenja kratkih ili dnevnih svjetala tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim svjetlima. Na vozilima ipak moraju biti uključena dnevna svjetla u uvjetima smanjene vidljivosti, bez obzira na ljetno računanje vremena.
Iako tijekom ‘ljetnog vremena’ zbog ugašenih dnevnih svjetala vozači automobila neće riskirati novčanu kaznu, policija ih upozorava da dolaskom ljepših vremena dodatno vode računa o biciklistima i motociklistima, koji se s proljećem češće nalaze na cestama.
Hrvatske željeznice (HŽ) izvijestile su da je zbog uvođenja ljetnog vremena moguće kašnjenje vlakova do jednog sata. U putničkom prijevozu, vlakovi koji u to vrijeme voze na relaciji Beograd Vinkovci Zagreb Dobova Ljubljana kasnit će do sat vremena, a vlak na relaciji Vinkovci Zagreb do 30 minuta.
Kad je riječ ‘ljetnom vremenu’, jedna američka studija pokazala je da pomicanje kazaljke jedan sat naprijed i gubitak jednog sata sna povećava do 25 posto rizik od srčanog udara idućega ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini. S druge strane, rizik od srčanog udara smanjuje se za 21 posto prvoga utorka nakon što se sat vrati na standardno vrijeme i ljudi spavaju jedan sat dulje. Do toga zaključaka stručnjaci su došli analizirajući podatke o primanju pacijenata u bolnice u Michiganu.
Do srčanih udara općenito najviše dolazi ponedjeljkom, vjerojatno zbog stresa uzrokovanog početkom novog radnog tjedna i s time povezanim promjenama u obrascu spavanja, rekao je voditelj istraživanja, kardiolog Amneet Sandhu.
Izvor: Hrt
