Nastavlja se intenzivna potresna aktivnost na riječkom području, a tijekom srijede ponovno se dogodio niz potresa. Mi smo primili dojave o 4 potresa, a službeno su registrirana dva. O potresu kod Kraljevice već smo pisali, a večernji sati donijeli su još jedan potres.
Prema izvještaju Geofizičkog odjela PMF-a u Zagrebu, u 19 sati i 21 minutu zabilježili su seizmografi Seizmološke službe vrlo slab potres s epicentrom u Hrvatskom Primorju u području Bakra. Potres je bio magnitude 1.5 prema Richteru, a u epicentralnom se području osjetio intenzitetom II stupnja Mercalli–Cancani-Siebergove ljestvice.
Rekli bismo da se nastavlja niz, no ova podrhtavanja sve više stvaraju paniku među ljudima. Iako u svim slučajevima, zapravo se radilo o tek slabijim potresima.
Nalazimo se na trusnom području i zapravo bi ova manja podrhtavanja trebala biti normalna.
Niti jedan od ovih potresa ne može se usporediti s onim od 22. travnja 2014. godine kada je zabilježena magnituda od 4.7 stupnjeva po Richteru.
Potresi ove jačine na širem riječkom području događaju se u prosjeku svakih deset godina, što nikako ne znači da se radi o pravilnom intervalu godina.
Radi se o potresnoj aktivnosti na rasjedu koji se u dužini od stotinjak kilometara proteže na potezu od Ilirske Bistrice do Senja
Upravo zbog ovog rasjeda šire je riječko područje jedno od seizmički najugroženijih u Hrvatskoj, poput primjerice zagrebačkog, tako da su potresi uobičajena stvar, a u nedavnoj povijesti su se na ovom rasjedu događali i mnogo jači potresi.
U novijoj povijesti najveći je potres na ovom području zabilježen 1956. godine kod Ilirske Bistrice, čiji je intenzitet bio sedmog stupnja.
U posljednjih dvjestotinjak godina najjači potres na širem riječkom području, odnosno točnije na rasjedu između Senja i Ilirske Bistrice dogodio se u ožujku 1870. godine, magnitude 6 stupnjeva po Richteru, te inteziteta na površini VIII stupnjeva. Bio je to potres uslijed kojeg su stradale gotovo sve kuće u Klani i koji je izmijenio i izvor Rječine, no nije srećom rezultirao ljudskim žrtvama. Te iste godine šire riječko područje pogodila je cijela serija potresa koji su dosezali magnitudu od 5.3 prema Richteru.
Zaključak je da živimo na tektonski aktivnom području i jednostavno trebamo naučiti živjeti s tom činjenicom, a infrastrukturu prilagođavati uvjetima. Ako su Japanci mogli izgraditi građevine otporne na potrese od 9 stupnjeva po Richteru, valjda se i kod nas mogu izgraditi građevine koje mogu izdržati 6 stupnjeva po Richteru.
Naslovna: Oslobođeni seizmički moment prema modelu seizmičnosti Hrvatske i susjednih krajeva (Ustaszewski i sur., 2014)
