Naoko nespojivo, itekako ima veze jedno s drugim. U budućnosti će zatopljenje voditi intenzivnijim snježnim olujama, a one će pak biti rijeđe.
Rijeđe će biti iz razloga, jer na prijalazu između godišnjih doma jeseni i zime ili zime i proljeća, zbog toplijeg vremena češće će padati kiša nego snijeg. Međutim, sve većeg sudara hladnijeg zraka sa toplijim takve snježne oluje bit će izraženije.
Objasnit ćemo to na sljedeći način. Kako se naš planet zagrijava, dodatna količina topline ide u atmosferu, ali i u oceane i jezera, izazivajući dva glavna faktora, a to su jačanje oluja i koliko su spremne snijega proizvesti.
Time se povećava količina vlage u atmosferi, a razlika u temperaturi zraka između kopna i mora sve je veća, posebno u zimskim mjesecima.
Povećanje količine vodenih kapljica koje toplija atmosfera može podnijeti, čista je fizika. Što ih je više, postaju teže i oblak ih ne može držati. Dolazi do ispuštanja nad nekim područjem, a što ih je više to je i oborina intenzivnija, neovisno radilo se o kiši ili snijegu i koje je doba godine.
Kada gledamo striktno zimu, porast temperature od 2 ili čak i 4°C, neće u potpunosti otjerati temperature ispd nule od nas, posebno ne u najsjevernijim predjelima sjeverne hemisfere, već će samo zima počinjati kasnije, a završavati ranije, što znači manje prostora za snježne oluje.
Za snijeg su najbolje temperature tek malo ispod nule, jer ni snijeg ne voli preniske temperature, a s tim zatopljenjem, stvorili bi se upravo uvjeti za nešto slično.
Toplije vrijeme ima utjecaja i na takozvani “jezerski ili morski” efekt snijega. Uzmimo na primjer Velika jezera. Ona su protekle dvije sezone iznadprosječno zaleđena, iako je bio trend da su svake zime manje prekrivena ledom. Upravo zbog te prekrivenosti ledom, smanjio se broj “jezerskih” snjegova u okolici, jer je led spriječio crpljenje energije i vlage iz jezera u atmosferu.
Primjerice u jezeru Erie koje je najpliće, led se zadržava gotovo na cijeloj površini. Sa zatopljenjem, vjetrovi koji prelaze preko jezera dižu vlagu, stvaraju se oblaci, a sve rezultira obilnijim snijegom u okolici (slika). Nešto slično kod nas događa se s burom na istočnoj strani Jadrana. Kod nas ona suši oborine, ali kad dođe na otvoreni Jadran koji je topao, uzima vlagu koju istresa na talijanskoj strani obale i onda Pescara i Ancona imaju obilniji snijeg.
U meteorologiji nije sve crno ni bijelo, nego upravo nešto između. Ovo je samo dokaz da zatopljenje ne mora nužno značiti i potpuni oproštaj od zimskog tipa vremena.
Naslovna: Dijagram jezerskog (morskog) snježnog efekta, Izvor: NOAA
