2011. godine objavili smo tekst o Aralskom jezeru na starom RIMETEO portalu. Najbolje bi bilo da pročitate taj tekst sa sljedeće POVEZNICE, a onda se vratite ovdje, kako bi razumjeli što se dogodilo s Aralskim jezerom.
Istočni bazen južnog Arala je potpuno presušio, što se nikada nije dogodilo. U onom tekstu, čiju smo poveznicu dali iznad, Aralsko jezero počelo se smanjivati zbog nepromišljenosti Sovjetske vlade, koja je navodnjavanjem poljoprivrednih površina i preusmjeravanjem tokova rijeka Sir Darje i Amu Darje, radi proizvodnje pamuka, zapravo ostavila trajne posljedice po jezero. Unatoč tome, do ovog ljeta nije se dogodilo potpuno presušivanje, još od srednjovjekovnih isušivanja kada se rijeka Amu Darja preusmjeravla u Kaspijsko jezero.
Više od 60 milijuna ljudi živi u Aralskoj regiji, a prinosi od jezera su se drastično smanjili, zbog isušivanja, koje je pak dovelo do mijenjanja klime na području jezera.
Pada sve manje kiše i snijega koja u ormalnim situacijama puni jezero, a Sir Darja i Amu Darja koriste se za navodnjavanje pa je i u njima razina vode snižena.
Nešto što je nekada bilo 4. svjetsko jezero, danas se raspalo u nekoliko dijelova. Sjeverno i južno Aralsko jezero, a južno koje je najveće se dalje dijeli na istočno i zapadno područje jezera.
Postupan nestanak Aralskog jezera čini klimu područja sve ekstremnijom, a za očekivati je da će se negativan trend nastaviti.
Postoje mnoga moguća rješenja koja su predložena proteklih godina. Većina ih se rangira po skupoći, a od mnogih izdvojena su neka: – poboljšan irigacijski sustav – sadnja desaliniziranih biljaka – naplata seljacima za korištenje vode – sadnja alternativnog pamuka koji ima potrebu za manjom količinom vode (sadnja je u tom području golema) – korištenje manje količine pesticida u zaštiti biljka pamuka – preusmjeravanje rijeka Volge, Oba i Iritish. One bi vratile Aralsko jezero u početno stanje tijekom 20-30 godina uz trošak od 30-50 milijardi dolara. U siječnju 1994. godine Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Tadžikistan i Kirgistan su potpisale ugovor u kojem daju jamstvo da će izdvojiti 1% vlastitog dohotka za povratak jezera u prijašnje stanje. Do 2006. godine Svjetska banka je uložila u projekt za spašavenje sjevernog dijela Aralskog jezera, što se činilo beznadnim.
wikipedia
Naslovna: NASA