BURA
Bura je hladan kontinentalni zrak sa sjeveroistoka, koji se preko visokih planina “prelijeva” i velikom brzinom obrušava prema moru. Na takvu cirkulaciju zraka utječe raspored baričkih sustava, odnosno visokog tlaka zraka na sjeverozapadu ili sjeveroistoku Europe, i niskog tlaka zraka u Sredozemlju ili Jadranu.
Bura je najjača u obalnim područjima koja se nalaze u blizini visokih planina, a sve je slabija prema otvorenom moru. U pravilu je najčešća i najjača na sjevernom dijelu Jadrana, odnosno u Velebitskom kanalu, upravo zbog toga što se obalna mjesta nalaze u blizini planinskog masiva Velebita. Osim na sjevernom Jadranu, bura itekako zna biti olujna i orkanska i u Dalmaciji, osobito na području oko Maslenice, Makarske, itd.
Na našem području, bura je najjača u istočnom riječkom zaleđu i priobalju, osobito na potezu od Bakra do Senja, te na Krčkom mostu, gdje poprima često i orkanske udare. Orkanski udari bure znaju se desiti i u samom gradu Rijeci, ali nije tolika česta pojava kao na gore navedenim lokacijama. Područje koje je najviše zaštićeno od bure je zapadna obala Istre, upravo zbog toga što iza svojih “leđa” nemaju u blizini planinske masive, a na Kvarneru je to situacija s Malinskom, na otoku Krku, koja buru skoro i ne osjeti. Sličan je efekt i u zapadnom riječkom prigradu, prema Ćićariji.
Razlikujemo anticiklonalnu buru koja donosi lijepo i sunčano, ali u principu i hladnije vrijeme na našem području. Kada preko Jadrana prolazi ciklona sa sjeverozapada prema jugoistoku i kada se sa svojim središtem nalazi južnije od nas, na prednjoj strani ciklone puše jugo, a na stražnjoj bura koja donosi oborine, kišu ili snijeg. Takav tip bure zovemo škura ili mračna bura, koja je uglavnom kratkog vijeka. Bura je češća i jača u hladnom dijelu godine, a rijetko se javlja u ljetnim mjesecima, iako i tada zna biti jaka.
Nikada ne puše ravnomjerno nego na mahove (udare), a u pravilu počinje naglo i najjača je u odmah u početku, spuštajući se niz obronke obližnjih planinskih masiva, preko kojeg se prebacuje hladan kontinentalni zrak. U pravilu naglo počne i jača, a postupno slabi.
Škura bura u pravilu donosi pad temperature zraka i hladnije vrijeme, ali je u većini slučajeva glavni “krivac” za manjak oborina kiše ili snijega duž obalnog područja, zbog sušenja vlage u zraku, što u konačnici uzrokuje “razbijanje” ili smanjenje naoblake. Oblačna oborinska masa za vrijeme škure bure ne nestaje pod utjecajem bure, već se vlažni i topli zrak uzdiže pred hladnim i kreće prema unutrašnjosti. Zbog toga na primjer, dok Gorski kotar doslovno zatrpava snijeg, na širem riječkom području izostanu konkretnije oborine, iako su temperature zraka dovoljno niske za ozbiljniji snijeg.
KOJI JE “RECEPT”?
Za konkretnije snježne oborine na širem riječkom području idealna sinoptička situacija bi bila, da imamo anticiklonu sa središtem između Skandinavije i Velike Britanije koja bi s prednje strane već osigurala dovoljnu količinu hladnog zraka sve do Sredozemlja, a toplijem zraku s Atlantika zatvorila put nad naše područje. Uz to bi se trebala formirati ciklona oko Genovskog zaljeva, koja bi se produbljavala i premještala prema sjevernom Jadranu sa svojim središtem ispod kvarnerskih otoka, a to bi negdje u prijevodu značilo do Senja jugo, od Senja bura. Zbog već prisutnog hladnog zraka nad našim područjem i relativne blizine ciklone, a ipak ne toliko preblizu da podigne temperaturu zraka, takav raspored baričkih sustava bi uzrokovao konkretnije i vjerojatno obilne snježne oborine, uz konstantan dotok hladnog zraka i vlage bez olujne bure. sve dok ciklona ne bi krenula prema južnom Jadranu. Tada bi oborine postupno slabile, a bura bila u jačanju.
Nakon prolaska ciklone svojim središtem južnije od nas prema južnom Jadranu i Jonskom moru, započeo bi porast tlaka zraka. Kako bi razlika u tlakovima baričkih sustava bila velika, bura bi jačala na jaku i olujnu s orkanskim udarima, dok bi oborine postupno slabile i prestale.
Za sam kraj jedna činjenica koju možda svi ne znaju. Koliko puta ste mogli čuti “zapuhala je bura pa je zahladilo”. S Kvarnerom u najvećem broju slučajeva to nije istina. Kad bura zapuše, temperatura počne stagnirati ili čak i rasti, jer spuštanjem preko Gorskog kotara hladni zrak se zagrijava i kažemo da bura “fenira”. Druga je stvar što s orkanskom burom osjet hladnoće bude izrazito nizak pa nam se čini da je i temperatura vrlo niska.
