ekstremi

Internetom kruži tablica temperaturnih ekstrema u Europi koja je uvelike netočna

21. srpnja 2022.21. srpnja 2022. N. V.

Mrežama (pa i na našoj facebook stranici u komentarima) širi se famozni “screenshot” kojim se pokušava umanjiti značaj zadnjeg europskog toplinskog vala u smislu “bilo je tako vruće i prije”. Radi se o malo “dorađenoj” tablici (žutom bojom su označili starije datume) iz jednog od švedskih izvora. Par podataka je i krivo jer npr. Slovenija, Belgija, Nizozemska imaju novije rekorde. Odvojili smo malo vremena pa napravili sličnu tablicu sa najnovijim dostupnim brojkama te za usporedbu narančastom bojom označili one godine koje pripadaju ovom stoljeću. Trebalo bi svima valjda bolje predočiti…

Više

U Švedskoj ekstremna hladnoća, na sjeveru temperatura dosegnula -43,8 °C

6. prosinca 2021.6. prosinca 2021. RIMETEO

Izvor: SMHI Ispodprosječno hladno vrijeme pogodilo je Skandinaviju, a posebno na sjeveru Švedske bilježe se znatni ekstremi. U ponedjeljak je tako u mjestu Naimakka na sjeveru zemlje temperatura se spustila do -43,8 °C, što je novi švedski rekord za prosinac od 1986. godine, te apsolutni rekord za lokaciju.

Više

U Iranu 54°C, na Grenlandu -33°C / U oba slučaja mogući svjetski rekordi?

13. srpnja 2017.11. srpnja 2017. RIMETEO

29. lipnja u iranskom gradu Avhazu izmjerena je najviša dnevna temperatura od 53.7°C, a uz prisutnost vlage u zraku osjet je bio kao da je 61°C! Ukoliko se tih 53.7°C pokaže vjerodostojnim podatkom bit će to izjednačenje svjetskog rekorda. Prijašnji rekordi iz Libije i Doline smrti odbačeni su kao nevjerodostojni od strane Svjetske meteorološke organizacije. Dakle, pored tih 53.7°C, naša vrućina čini se kao dječja igra. Iako, početkom lipnja na Pirenejskom poluotoku temperatura se penjala i do 45°C, a zatim se u drugoj polovici lipnja i prema njegvom kraju preselila…

Više

Globalno zatopljenje dovest će do razornih oluja, nepodnošljivih vrućina i nestašice hrane

4. ožujka 2016.4. ožujka 2016. Alen Harčević

Naslov članka je zastrašujući, ali globalno zatopljenje može izazvati više od 500.000 smrti u 2050. godini u svijetu zbog promjena u prehrani, prenapučenosti i pada poljoprivredne proizvodnje, navodi se u studiji objavljenoj u četvrtak u časopisu Lancet. Ta je studija prva koja je proučavala učinak klimatskih promjena na režim prehrane i tjelesnu težinu ljudi te broj smrti koji bi time rezultirao u 155 zemalja u 2050. godini. Dosad su se brojne studije usredotočile na sigurnost hrane, no malo je onih koje su proučavale šire učinke poljoprivredne proizvodnje na zdravlje, kaže…

Više