Uzrok vrućina u Australiji 2013. godine su klimatske promjene

Najnovija izvješća upućuju kako učinci globalnog zatopljenja i klimatskih promjena imaju ulogu u australskim vrućinama 2013. godine. Novi izvještaj napisan je od strane Vijeća za klimatske promjene u Australiji. Potvrđeno je kako klimatski uvjeti imaju ulogu u vrućinama 2013. godine. Napominju kako su dokazi neoborivi te da je takve rekorde nemoguće postići bez klimatskih promjena. Izvješće pokazuje kako toplinski valovi dolaze duplo češće nego hladniji valovi. Napomenuto je kako emisija ugljičnog monoksida mora biti smanjena. Slično izvješće se očekuje i za 2014. godinu kada su vrućine bili još i gore.…

Više

Analiza klimatskih promjena: Temperature u Australiji rastu brže nego drugdje

Australiju do kraja stoljeća očekuje rast prosječne temperature više od 5 stupnjeva Celzijevih, što je snažnije zagrijavanje nego u ostalim dijelovima svijeta, objavila je u utorak nadležna državna agencija. U najopsežnijoj analizi klimatskih promjena uopće, Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO) opisala je najgori mogući scenarih prema kojemu bi prosječna temperatura u Australiji 2090. godine bila za 5,1 Celzijev stupanj viša od današnje, ukoliko se ne poduzmu koraci u ograničavanju emisije stakleničkih plinova. »Velika je vjerojatnost da će vrućine biti češće i veće«, izjavio je vodeći stručnjak CSIRO-a Kevin…

Više

2014. – najtoplija godina u Europi od početka meteoroloških motrenja

Visoka srednja godišnja temperatura Očekuje se da će 2014. biti najtoplija godina u Europi od početka meteoroloških motrenja. Početne procjene, temeljene na motrenjima, dodatnoj analizi i prognozama, pokazuju da će srednja godišnja temperatura (od siječnja do prosinca) u Europi biti za 0,3 °C viša od dosadašnjeg rekorda iz 2007. godine. Uzmu li se u obzir samo motrenja od siječnja do studenog, prosječna europska temperatura još je ekstremnija. Uz iznimku 1989. godine, svih deset najtoplijih godina ikad zabilježenih dogodilo se nakon 2000. godine. Slika 1. Dijagram prosječnih srednjih godišnjih temperatura u…

Više

U većem dijelu Europe toplije od prosjeka

Druga dekada siječnja protekla je uz već standardnu iznadprosječnu toplinu. Iznadprosječna toplina pogotovo je zabilježena u unutrašnjosti naše zemlje, ali rekordne temperature nisu zabilježene. Temperaturna odstupanja na Jadranu su se kretala od 2°C na južnom Jadranu pa sve do 7°C u središnjim i sjevernim dijelovima unutrašnjosti. Najveće temperaturno odstupanje zabilježeno je u Ogulinu, čak 7.6°C više od prosjeka. I u Zagrebu je zabilježeno odstupanje za 7°C. Zavižan je sa srednjom temperaturom od -0.3°C bio za 3.5°C topliji od prosjeka. Veliki dio Europe ima iznadprosječnu toplinu u drugoj dekadi siječnja. Osobito…

Više