Teško je procijeniti s kojom se ozbiljnošću pristupa danima namijenjenim zaštiti okoliša, počevši od Dana planeta Zemlje i Svjetskog dana vode do Dana obnovljivih izvora energije te Dana biološke raznolikosti.
Gomila je “imenovanih” datuma na kalendaru, a još je veći broj kulturno-umjetničkih manifestacija koje vezujemo uz njih, ali s kojim ciljem?
Budući da nas naše zidno ili telefonsko izdanje kalendara, kao i hrvatska verzija Googlea jučer nisu upozorili na Svjetski dan zaštite okoliša, vjerujemo da doista mali broj od vas zna da 5. lipnja obilježavamo još jedan “eko” dan.
Ovaj petak bio je namijenjen povećavanju ekološke svijesti među ljudima te važnosti održivog razvoja koji svoju primjenu pronalazi u suvremenim ekonomijama.
O tome koliko je teško mijenjati navike svjedočimo svakoga dana – kada treba promijeniti štetne navike koje nam narušavaju zdravlje, odlučiti se za novu frizuru, početi se baviti sportom… Kako je nakon svega navedenog moguće očekivati da će nekoliko kalendarskih dana s tematikom biti namijenjeno majčici Zemlji?
Izvor: peacechild.org
Poznato je da hrvatsko stanovništvo proizvede gotovo 1.46 milijuna tona otpada na godišnjoj razini, od čega je 905 000 tona biorazgradivog sastava. Dakle, tu svakako vrijedi ona poznata: Otpad nije smeće.
Izračunato je da prosječni stanovnik naše zemlje dnevno za sobom ostavi 4 plastične, 2 staklene i 0.5 limenih ambalaža od kojih 50 % završi u mješovitom otpadu unatoč činjenici da se radi o refundiranom otpadu.
Izvor: novilist.hr
Iako se na europskoj razini Hrvatska zaista može pohvaliti zavidno niskim udjelom štetnih lebdećih čestica u zraku, u industrijskim gradovima poput Zagreba, Siska, Slavonskog Broda, Kutine i Rijeke moderna tehnologija u funkciji pročišćavanja očito je zakazala.
Na svjetskoj razini navedene brojke premašuju hrvatske razmjere, a i drugi segmenti onečišćenja dosežu alarmantne razine, kao primjerice, deforestacija.
Godišnje “ogolimo” 7.3 milijuna hektara zemljišta, a procjenjuje se kako u ovom trenutku manje od 28 % Zemljine površine prekrivaju šume.
Posječena stabla imaju široku primjenu u industriji, ali i kao gotov proizvod.
Drvo kupujete drvom: Novčanica, i sama drvnog porijekla, manja od površine vašeg dlana glavni je pokretač tržišne igre drvnim sirovinama.
Izvor: telegraph.co.uk
Nabrajanje segmenata onečišćenja, koje može sezati u nedogled, za sobom povlači i jedno fundamentalno pitanje: Kako bih ja, pojedinac u masi od 7 milijardi ljudi, mogao utjecati na promjenu potrošačkih i proizvodnih načela modernog doba koja su vođena svjetskim gigantima?
Sociološka istraživanje u više su navrata uspjela dokazati kako svijest mase ljudi (grupe) puno teže postići te su za takav cilj potrebne vođene inicijative pojedinaca koji imaju moć usaditi nove navike danoj grupi.
Upravo takvu ulogu u društvu imaju ekološke udruge, a imaš je i TI.
Da, ne trebamo MI, kao zajedništvo, biti oni koji će svoje navike promijeniti od danas na sutra.
Ukoliko TI od sutra počneš mijenjati svoje potrošačke navike, već prekosutra će ih početi mjenjati netko drugi, poučen tvojim primjerom.
I da, možda treba proći 7 milijardi dana, odnosno 19 milijuna godina, da se svijest svakog čovjeka promijeni, no u svakom će danu te promjene barem jedan segment ireverzibilne ljepote Zemljine prirode biti očuvan, a svakom novom živućem organizmu bit će dana prilika da zasja u punom sjaju.
Naslovna: 4vnu.com