U novom izvješću Ujedinjenih naroda tvrdi se kako je uništavanje okoliša za sobom ostavilo poljoprivredno zemljište veličine Francuske beskorisnim za uzgoj usjeva.
Iako degradacija tla nije novost, novo izvješčće UN-a pokazuje da je trend dosegnuo alramantne razine. Svaki dan se gubi 20 četvornih kilometara poljoprivrednog zemljišta jer postaje previše slano. Klimatske promjene pogoršavaju situaciju jer toplije temperature zahtijevaju više navodnjavanja i povećavaju brzinu kojom voda isparava, upozorava izvješće UN-a, piše Independent.
Izvješće ističe velike površine poljoprivrednog zemljišta u sušnim i polusušnim dijelovima svijeta, kao što su jugozapad SAD-a i Australija, koje pate od kombinacije teškog navodnjavanja i siromašnih do nepostojećih sustava odvodnje. Rezultat toga je oblikovanje debele kore od soli u većem dijelu svijeta, što godišnje košta 17 milijardi funti u izgubljenoj biljnoj proizvodnji u regijama među kojima su Kina, Indija i Pakistan.
Voda koja se koristi za navodnjavanje sadrži varirajuće količine soli koja, u nedostatku dobrog sustava odvodnje, ostaje kada voda ispari. Učinak mogu pojačati podzemne vode koje također sadrže sol.
Velike količine obradive zemlje danas su kontaminirane. Sve više slanih zemljišta imat će ogromne posljedice u hranjenju svijeta u nadolazećim desetljećima kada već sam rast populacije stavlja ogromni pritisak na resurse.
‘Da mi mogli nahraniti očekivanih devet milijardi ljudi do 2050. godine s malo novog produktivnog zemljišta dostupnog u navodnjavanim zonama, važno ih je promicati i ulagati u održive prakse upravljanja zemljišem’, rekao je Manzoor Qadir, glavni autor istraživanja.
Šteta koju nanosi sol može se umanjiti ili poništiti pomoću mjera kao što su sadnja stabala i izmjena usjeva korištenjem biljaka tolerantnih na sol. Međutim riječ je o skupim mjerama koje mogu potrajati godinama.
Izvor: dnevnik.hr
Naslovna foto: Marijan Susenj
