Unatoč trenutnom hladnom prodoru, prilično je izvjesno da će studeni biti još jedan iznadprosječno topao mjesec. Silna toplina koja je obilježila njegovu prvu polovicu jednostavno je prejaka bila da bi ova trenutna hladnoća mogla ukinuti tu iznadprosječnu toplinu. Toplina će zasigurno biti ublažena, ali ne i anulirana pa će i studeni odnijeti epitet iznadprosječno toplog, a možda čak i iznadprosječno sušnog mjeseca.
Trenutni zaokret u sinoptičkoj situaciji, koji je označio prekretnicu proteklog vikenda, najvjerojatnije će potrajati i do samog kraja mjeseca.
U prosincu bi trebalo doći do promjena. Indeks arktičke oscilacije (AO) koji trenutno ima negativnu vrijednost, i koji je na neki način i omogućio ovaj hladni prodor, u prvom tjednu prosinca poprimit će pozitivnu vrijednost. Isto vrijedi i za indeks sjevernoatlantske oscilacije (NAO).
Pojašnjenje pojmova i djelovanja AO i NAO indeksa u nekoliko smo navrata spominjali u našoj “školi”.AO i NAO indeks.
Jako je teško dati neku kvalitetniju dugoročnu prognozu, može se isčitati samo nekakav trend, jer se modeli za dugoročne prognoze u svojim izračunima jako razilaze. Ne može se striktno držati jednog modela i na temelju njega iznositi zaključke već treba uzeti više faktora u obzir da bi se izvukao trend.
Gledajući sve indekse, faktore i projekcije prognoze, za prvih 10 dana prosinca, uključujući temperaturu u stratosferi nad Sjevernim polom, snagu i poziciju polarne ciklone (vortexa), NAO i AO očekivani trend kao i kombinaciju nekoliko modela za dugoročno prognoziranje, mišljenja smo da će veći dio Europe u prvih najmanje 10 dana prosinca imati iznadprosječno toplo, a ponegdje će biti i izndprosječno kišno vrijeme.
Slično kao i sa studenim, nakon 15. prosinca mogle bi uslijediti i konkretnije promjene, a pod njima podrazumijevamo zatopljenje u stratosferi i stvaranje anticiklonalnog bloka nad Grenlandom, što bi omogućilo spuštanje hladnijeg zraka po prednjoj strani te anticiklone prema jugu, a onda je uz aktivno Sredozemlje moguća ponovno prava zimska situacija.
Najavljeni pozitivni AO indeks značit će i jačanje polarnog vorteksa (ciklone) čime će se hladnoća zadržavati nad Sjevernim polom. To ujedno znači i da neće biti konkretnijeg zatopljenja u stratosferi koje bi značilo i jačanje anticiklone koja bi jezgrama hladnoće omogućila spuštanje.
Zbog svega navedenoga glavnu bi ulogu najmanje do 10. prosinca trebao imati Atlantik, odnosno njegova ciklonalna aktivnost i zonalno strujanje. Te bi ciklone povlačile topliji zrak s juga nad veći dio Europe, a povremeno bi se događalo i da neka atlantska fronta dođe do Sredozemlja i onda u jugozapadnoj struji donosi vlagu i toplinu našem području, odnosno da se dogodi nešto što u žargonu nazivamo “riječko vrijeme”.
Postoji mogućnost, obzirom na aktivan jaki El Nino da se dogodi značajno zatopljenje u stratosferi nakon 15. prosinca koje bi omogućilo novu izraženiju zimsku epizodu.
Stvari su jako kompleksne i ne treba zaboraviti niti temperature površine oceana koje igraju značajnu ulogu. Za zimu u Europi one bi trebale biti iznadprosječne sjeverno od Ujedinjenog Krajevstva te na istočnoj i zapadnoj obali Grenlanda. Trenutno imamo sve to, ali gore spomenuti “sastojci” će nedostajati pa će trebati pričekati da se “kockice” poslože.
Dosta često se spominje i ako Sjeverna Amerika ima blagu zimu da će Europa imati jaku. To ne mora biti pravilo. Istina je da bi Sjeverna Amerika mogla imati blagu zimu, ali to nužno ne znači da će Europa imati jaku, jer ne treba zaboraviti niti djelovanje snažnog El Nina, koji Europi obično donese porast temperatura.
No, idemo redom. Kraj studenoga hladan, prvih najmanje 10 dana prosinca iznadprosječno topli uz ponešto oborina, a od 15. prosinca bi moglo doći do značajnijih promjena. Svakako imajte na umu da je ovo samo nekakav trend koji smo izvukli gledajući kretanje više parametara koji su iznad navedeni, a koji mogu sugerirati kakav će biti tijek događanja.
Naslovna: Prognoza odstupanja temperature u Europi u prosincu, model CFS
Karta temperaturnog odstupanja do sada u studenom
