Dok cvjetaju šljive i druge voćke, mala je vjerojatnost snijega na Badnjak i tijekom polnoćke! No, kad se temperatura zraka spusti, mogao bi ponegdje pasti i snijeg gusti!
Snijeg na sv. Stjepana!?
Iznadprosječna toplina ovogodišnjeg prosinca nastavlja se sve do Božića, a ni poslije neće biti dugotrajne velike hladnoće. No, temperatura će se sigurno sniziti, i to toliko da će se u gorju ujutro na blagdan sv. Stjepana vrlo vjerojatno mjeriti i snježni pokrivač, barem ponegdje. Mogućnost, ne mala, postoji čak i za unutrašnjost Dalmacije, gdje je to u ovom dijelu godine prilično rijedak događaj. U Kninu se, na meteorološkoj postaji DHMZ-a (www.meteo.hr) u posljednjih 65 godina snježni pokrivač 26. prosinca mjerio samo tri godine, posljednji put 1970., kada ga je bilo i na Božić, jedini put, a na Badnjak te godine i još 2001.
Snježni Božić u nizinama svake četvrte.
U nizinskom dijelu Hrvatske snježni pokrivač na Badnjak i Božić nije jako česta pojava. Čak ni padanje snijega, bez zadržavanja na tlu. Na zagrebačkome Griču je u posljednjih 120 godina, koliko postoje podaci visine snježnog pokrivača isti na Božićno jutro izmjeren samo 28 godina, a jutro poslije – 30 godine. Moglo bi se reći: „Svake četvrte“, ali u prosjeku, naravno. Pravilnosti nema. Posljednji je put izmjeren 2007. godine.
Pritom je zanimljivo spomenuti kako je u razdoblju 1961-1990., koje je još uvijek prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji službeno za uspoređivanje, srednja temperatura zraka, i najniža i najviša, bila malo niža nego u razdoblju 1981-2010., s kojim se sve češće uspoređuju aktualne vremenske prilike. A broj jutara sa snježnim pokrivačem u posljednjem je 30-godišnjem razdoblju malo veći nego prije?! Sličan rezultat pokazuje i analiza podataka iz Maksimira, gdje podaci snježnog pokrivača postoje od 1950. godine, a i Osijeka, gdje su podaci još od 1899. godine. Pritom je u Osijeku učestalost pojave snježnog pokrivača na Božić i blagdan sv. Stjepana slična kao i na Griču, a najviša visina čak je i malo viša – u Osijeku na Božić do sada najviše 45 cm, dan poslije 46, a na Griču 42, odnosno 37 cm.
Za Grič, a i za Maksimir, još je zanimljivo i kako je na Badnje jutro učestalost pojave snježnog pokrivača malo manja nego na Božić i blagdan sv. Stjepana, ali je najveća izmjerena visina – najveća u odnosu na navedene dane – 44 cm na Badnjak ujutro na Griču, te 39 cm u Maksimiru.
U Gospiću zamalo pa svake druge
Za razliku od sjevernih kontinentalnih krajeva, snijeg u gorskoj Hrvatskoj, naravno, pada i zadržava se češće. U Gospiću, primjerice, od 1924. godine na Badnjak ujutro snježni pokrivač na tlu bio je u 45% godina, na Božić 43%, dan poslije još malo manje. Visina snježnog pokrivača na Badnjak je bila 57 cm, na Božić 59 – oboje 1963. godine, a posljednji je put snijeg u te dane bio na tlu 2011.
Puntijarka i Parg – 7-8 od 10
33-godišnji niz podataka snježnog pokrivača s Puntijarke pokazuje slične rezultate učestalosti kao i gotovo dvostruko dulji niz s Parga – u 70 do 76% godina postoji snijeg na tlu tijekom Badnjaka i Božića, pri čemu je zanimljivo primijetiti kako je na Medvednici najveća visina snježnog pokrivača u te dane do sada bila veća nego na Pargu! Na Puntijarki na Badnjak 77 cm, na Božić 83, dan poslije i 84 – sve izmjereno 1982. godine, a na Pargu 60 cm, odnosno 52, izmjereno tijekom različitih godina. Posljednji je put snijeg u barem jednom od analiziranih dana na obje postaje izmjeren 2012. godine.
Snijeg voli brijeg! Zavižan – 9/10!
Na Zavižanu ga je bilo i prošle godine, a i gotovo svih ostalih u povijesti mjerenja od 1953. Ali ne baš svih! Na Badnjak ga nije bilo 1958., na Božić 2010. i 1953, kada je izostao i na sv. Stjepana, kao i 1989. i 2009., a ni u jednom od spomenuta 3 dana nije bilo snijega na tlu na Zavižanu samo 1954. godine. Donedavno je postojala mogućnost da se ta povijest ponovi ove godine, ali posljednje prognoze daju relativno veliku vjerojatnost padanja snijega, i njegova zadržavanja na tlu, potkraj Božića, te posebice u noći poslije.
Snijeg i na moru.
I u Zavižanu nedalekom Senju je na Badnjak 1961. godine izmjeren snježni pokrivač od 2 cm, kao i u Zadru 1970. U Rijeci pak, iako je snijega bilo povremeno tijekom prosinca, 18. 12. 2010. godine čak i 14 cm, pa čak i u studenome – 4. 11. 1980. 8 cm, na Badnjak i Božić do sada još nije izmjeren.
Iz svega navedenoga ne može se zaključiti kako je bijeli Božić česta pojava u većini Hrvatske. Zapravo je u najnaseljenijim područjima relativno rijedak. Stoga se mnogobrojne želje o bijelom Božiću ne ostvaruju često. A kad se ipak ostvare, dugo se pamte, i o tome se priča i piše, kao da je redovita pojava.
Izvor: HRT
