Jučer je, nakon dulje vremena, u većini Hrvatske bilo vruće, što znači da je najviša dnevna temperatura zraka bila iznad 30,0°C. Slična, uglavnom još i malo viša, ali ne i ekstremna, bit će do nedjelje, mjestimice i ponedjeljka, ali ne i u cijelom sljedećem tjednu.
Sredina ljeta
Uostalom, vrućina i priliči sredini ljeta, u kojoj se nalazimo jučer i danas, barem prema jednostavnijoj, klimatološkoj računici, prema kojoj ljeto traje od 1. lipnja do 31. kolovoza. Dojam o prvih 46 dana je kojekakav, većinom negativan, u smislu žaljenja zbog manjka suhih i vrućih dana. No, je li baš sve tako crno?!
Premda su još prošloga tjedna mnogi nosili jakne i duge rukave, i ne rijetki gotovo svakodnevno prigovaraju kako ljeto i nije neko, podaci s meteoroloških postaja DHMZ-a (www.meteo.hr) su neprijeporni, barem kad se gledaju statističke vrijednosti. Srednja temperatura zraka u većini je krajeva u granicama višegodišnjeg prosjeka, štoviše, tijekom lipnja je većinom čak bilo iznadprosječno toplo (http://klima.hr/ocjene_arhiva.php), ponegdje na sjevernom Jadranu čak ekstremno toplo, kao primjerice u Poreču i Malom Lošinju.
Srednja temperatura zraka prvih 16 srpanjskih dana također je uglavnom oko prosjeka, ali za razliku od lipanjske, uz većinom negativno odstupanje od srednjaka iz razdoblja 1961.-1990. godina, koji se prema standardu Svjetske meteorološke organizacije još uvijek uzima kao razdoblje za usporedbu, premda se, sve češće, koriste i podaci iz posljednjeg, toplijeg, dekadnog 30-godišnjeg niza – od 1981. do 2010. godine. I bez usporedbe s tim toplijim razdobljem, kad bi na kraju mjeseca odstupanje od prosjeka bilo kao što je za prvih 16 dana, srpanj bi u nekim krajevima, primjerice na dijelu sjevernog Jadrana i Dalmacije dobio klimatološku ocjenu hladan, što se vrlo rijetko dogodilo u posljednjih trideset godina. Čak i manje negativno odstupanje srednje srpanjske temperature zraka nije se relativno dugo dogodilo – na splitskom Marjanu, primjerice, posljednji puta 1997. godine, a na zagrebačkome Griču i u Maksimiru 1996. godine.
Prošla je bila bolja?
I dok je u Rijeci i Splitu broj vrućih dana u dosadašnjem dijelu ljeta prošle godine bio znatno veći nego ove, uz omjere 15:8, odnosno 19:9, u Osijeku je izjednačen – 11:11, a na postaji Zagreb Maksimir ove je godine do 16. srpnja bilo 9 vrućih dana, prošle godine samo 7!? Nekima vjerojatno teško za povjerovati! Stoga je i srednja najviša temperatura zraka u ovogodišnjem dijelu ljeta bila malo viša nego prošle godine u Zagrebu i Osijeku, a u Rijeci i Splitu naravno – niža.
Osim temperature, na dojam mnogima nepovoljnog dosadašnjeg ljeta jamačno je djelovala, i djeluje, i kiša – i po količini, i po učestalosti. Čak su ponegdje već dostignuti novi rekordi, i u najvećim dnevnim količinama, i u mjesečnim! Kad bi do kraja srpnja bilo suho, što neće biti, količina oborine od 1. lipnja 2014. godine do jučer, u primjerice Zagrebu, Gospiću, Zadru, Splitu i Dubrovniku već je veća – i prošlogodišnje količine, i prosječne višegodišnje.
Pritom je, mnogima očekivano, u istom razdoblju broj dana s barem ponekom kišnom kapi ove godine u mnogim mjestima veći nego 2013. – u Osijeku, Rijeci i Zagrebu omjeri su 17:19, 17:25 i 21:27, dok je u Splitu, premda je prošloga lipnja i srpnja palo čak oko 3 puta manje kiše nego u ovogodišnjem, broj dana s barem ponekom kišnom kapi bio veći nego ove godine – 19:17!
Ostatak ljeta
Svi i malo relevantni centri u kojima postoje modeli za izračunavanje dugoročnih prognoza, i u SAD-u i u Europi, za sljedeća tromjesečja daju iznadprosječnu toplinu, i to ne samo u odnosu na razdoblje 1961-1990., nego i u odnosu na novije razdoblje, gotovo posvuda toplije – od 1981. do 2010. godine.
I dok su za temperaturu prognoze uglavnom neprijeporne, barem ove srednje sezonske i mjesečne vrijednosti, koje skrivaju hladnija i toplija razdoblja, prognoze za oborinu uobičajeno su ne jedinstvene. Uostalom, i u dosadašnjem dijelu ljeta raspored je oborine bio jako neujednačen – od mjestimičnog laganog manjka u odnosu na uobičajene količine do gdjegod rekordne kiše. Slično je prilično izgledno i u sljedećih mjesecima, pri čemu je ipak u većini Hrvatske vjerojatnija pojava viška oborine. Ukratko – uglavnom toplo, ali povremeno i kišno!
Hoće li i kada dugotrajno suho i vruće razdoblje?
Iz svega navedenoga može se zaključiti kako će ljubitelji pravog ljeta ove godine u većini Hrvatske ostati nezadovoljeni. Kao i oni koji priželjkuju diljem zemlje drugotrajno suho, sunčano i vruće razdoblje. Vjerojatnost za takvo što u sljedećim je tjednima vrlo mala. No, bit će ponekog upozorenja na umjerenu do najviše veliku opasnost na toplinske valove koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje (http://vrijeme.hr/biomet.php?id=toplinskival).
Valja nam se prilagoditi promjenama, padovima i porastima temperature, te relativno čestim pljuskovima, ponegdje i obilnijima. Pritom će, vrlo vjerojatno, srednja mjesečna temperatura zraka u većini Hrvatske u svakom od sljedećih šest mjeseci biti barem malo viša od prosječnih vrijednosti. Naravno, te dugoročne prognoze mogu se još mijenjati, ali zanimljivo je primijetiti kako su već više mjeseci prilično postojane.
Podrobniju prognozu za sljedeće dane pogledajte u emisijama Vrijeme, nakon Dnevnika 1, 2 i 3 na HTV1, te u Regionalnom dnevniku na HTV2 i HTV4, koje danas priprema mr. sc. Dragoslav Dragojlović, a o najnovijim prognozama za sljedeća četiri tjedna poslušajte sutra, oko 6.40h, na Drugom programu Hrvatskog radija.
Naravno, ne zaboravite pratiti i upozorenja na opasne vremenske pojave koja svakodnevno pripremaju prognostičari DHMZ-a za MeteoAlarm sustav (www.meteoalarm.eu), a za neka vrlo kratkoročna planiranja u dijelu RH može vam pomoći i radarska slika (http://vrijeme.hr/aktpod.php?id=kradar¶m=stat), kao i slika s pojavom munja u posljednjih 30 minuta (http://vrijeme.hr/grom.php?id=hrvatska) – ovdje priložena je od jučer navečer.
Izvor: Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a
17. srpnja 2014.
