Ako ste mislili da su ljudska bića kriva samo ekološki dio stanja, u kojem se nalazi naš planet, najnovije izvješće objavljeno od strane Svjetskog fonda za divlje životinje (WWF) otvara oči i u drugom smjeru. Došlo se do šokantnih podataka koji su jako zabrinjavajući.
1. Od 1970. godine populacija brojnih životinjskih vrsta smanjena je za pola
Nažalost, dobro ste pročitali. Od 1970. do 2010. godine, s lica Zemlje nestalo je 52% kralježnjaka: sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba.
Prema WWF-u, glavni krivac za takvo stanje je čovjek koji je ubijao životinje za hranu u nevjerojatnim količinama te uništavao njihova staništa.
Niz pokazatelja ide u prilog tome da čovjek iskorištava toliko prirodnih resursa, kao da na raspolaganju ima 1.5 Zemlji, čime direktno ugrožava svoju budućnost.
2. Ljudi su glavni krivac za uništavanje životinjskih staništa
Pogledajte Tokio danas na slici ispod, dokle god pogled seže protežu se neboderi.
Istraživanje je pokazalo da je čak u 45% slučajeva kada je došlo do promjene ili gubitka staništa, to uzrokovalo i smanjenje broja jedinki neke vrste. Do tog gubitka doveo je čovjek, svojom aktivnošću kroz poljoprivredu, urbani razvoj i proizvodnju energije.
Drugim riječima, što smo više gradili i gradimo, sva manje prostora smo ostavljali i ostavljamo svojim krznenim, krilatim i četveronožnim prijateljima.
Drugi važan faktor kojim smo doprinijeli smanjenju broja životinja je taj da smo ih iskorištavali kao hranu. Lovom i ribolovom tako smo smanjili broj kralježnjaka za dodatnih 37%.
3. Od 1970. populacija blizu izvora pitke vode smanjila se za 76%
Od svih vrsta proučavanih u studiji, populacija onih koje žive u staništima gdje ima pitke vode, smanjila se za alarmantnih 76%. To uključuje ribe, ali i vodozemce, riječne sisavce i obalne ptice.
Razlog je ponovo čovjek koji je svojom aktivnošću, kroz isušivanje ri kontrolu rijeka, izgradnju brana i zagađenje vode, doveo do tog smanjenja.
4. Broj životinja u moru smanjio se za 39%
Od srdele do ogromnih kitova, populacije životinja u našim oceanima su u opadanju. Posebno su pogođene kornjače, čiji se broj smanjio za 80%.
5. Južnoamerički živi svijet manji je za 83%
Sječa šuma i razvoj tropskog područja glavni su razlog smanjenja broja životinja u Južnoj Americi.
Tropske ribe, vodozemci, gmazovi i ptice su se smanjili u dramatičnoj i stalnoj stopi od 1970., a do uništavanja njihovih staništa u proteklih nešto više od 40 godna, uglavnom je došlo u tropima.
Tropske životinje također su bile masovno izlovljavane, ali i napadane od strane invazivnih vrsta.
Usporedbe radi, u Sjevernoj Americi populacija životinja smanjila se u usporedbi sa Sjevernom Amerikom za samo 20%.
6. Divlji svijet smanjio se u nerazvijenim, a porastao u razvijenim zemljama
Sa životinjama je očito kao i sa ljudima. Bolje žive oni koji žive u razvijenijim zemljama, od onih koji se nalaze u nerazvijenim zemljama.
U nerazvijenim zemljama, došlo je do pada poplulacije životinja od 58%, a u bogatih zemalja došlo je do skromnog rasta od 10%. Razlog je razumljiv, bogati mogu izdvojiti više za očuvanje vrsta, ali se time ulazi u drugu krajnost, a ta je da dolazi do prekmjernog iskorištavanja resursa u takvim situacijama.
7. Treba nam 1.5 planet Zemlja za održati čovječanstvo
Već je sada očito da nam je ova Zemlja premala za opstanak vrste, nastavi li se ovakva eksploatacija svega. Trebalo bi nam još pola planeta za održanje ljudske vrste.
Porast broja stanovnika podrazumijeva više usta za nahraniti, a u proteklih 40 godina, iskoristili smo puno više nego je planet spreman proizvesti.
Sječemo šume prije nego se stignu obnoviti, izlovljavamo ribu iz oceana, prije nego im se populacija stigne obnoviti, a tu je i proizvodnja ugljičnog dioksida, u količinama koje Zemlja ne može apsorbirati.
U samo 40 desetljeća napravili smo ekološki “otisak” na Zemlju, koji ona nije spremna podnijeti, i trebalo bi nam još pola planeta da bi to bilo moguće.
Drugim riječima, koristimo više, nego nam planet može pružiti. “Pojeli smo” prirodni kapital i time budućim naraštajima otežali opstanak, jer se novcem ne može kupiti baš sve, kao u reklami za Master Card.
8. Do rujna je premašena Zemljina sposobnost za osiguranje ekoloških resursa
Samo u devet mjeseci ove godine, ljudi su iskoristili više obnovljivih izvora, nego što Zemlja može apsorbirati ugljičnog dioksida. To je uglavnom zbog našeg velikog oslanjanja na fosilna goriva poput ugljena, nafte i prirodnog plina, koja proizvode emisije ugljičnog dioksida.
Od 2010. godine čak preko 50% onečišćenja na Zemlji otpada na fosilna goriva.
9. Zemlje s najvećim onečišćenjem
Nije neko iznenađenje da su najveći zagađivači i dvije industrijski najrazvijenije Zemlje svijeta, Kina i SAD. Ali trenutno najveće onečišćenje po glavi stanovnika ne dolazi niti iz jedne od spomenutih zemalja sa slike, već sa Arapskog poluotoka.
Prema tom kriteriju, po glavi stanovnika najviše onečišćuju Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, a uglavnom zbog eksploatacije nafte.
Ako bi svi ljudi na Zemlji onečišćavali kao stanovnici Katara, trebalo bi nam 4.8 planeta za život. Ako bi svi živjeli životom tipičnog stanovnika SAD-a, trebalo bi nam 3.9 planeta.
10. Zaključak: Ima nade
Uvijek ima nade, ona umire zadnja. Samo da se ne dogodi s nadom ono drugo iz poznate uzrečice, koju nije pristojno navoditi.
Postoje dokazi da se uložen trud u očuvanje onoga što imamo, ipak isplati, bar kad su neke životinjske vrste u pitanju. Populacija tigrova u Nepalu porasla je za 63% od 1970. godine. Također i populacija planinskih gorila bilježi porast. Za takve rezultate zaslužna je velika volja i napor uložen da bi se te vrste očuvale. Stvorila su se zaštićena zemljišta, a došlo je i do porasata ekoturizma.
U WWF-u se nadaju da će ovi primjeri inspirirati i potaknuti ljude i vlade diljem svijeta u ulaganju još većih napora i novaca u očuvanje onoga što imamo, radinaše bolje budućnosti i budućnosti generacija koje dolaze.
Jer drugog doma, osim ovog, za život nemamo…