Za nama je godina koja je bila meteorološki vrlo zanimljiva. Posebno valja istaknuti ljeto koje je ne samo u PGŽ bilo kišovito i hladnije od prosjeka. Unatoč tome, godina slovi kao jedna od najtoplijih u povijesti, a brojni rekordi na prostoru PGŽ to samo potvrđuju. Prisjetiti ih se možete ovdje.
Na kraju, unatoč svemu, pred sam kraj godine, uspjeli smo osjetiti i pravu zimu s vrlo niskim temperaturama posebno 31. siječnja. Svemu je prethodio i prvi konkretniji snijeg u Gorskom kotaru, ali i na sjevernom dijelu Kvarnera.
Detalja, kako je 2014. godina izgledala po mjesecima, prisjetit ćemo se u nastavku.
SIJEČANJ – Iznadprosječno topao i iznadprosječno oborinski, pola metra snijega u Gorskom kotaru (ali i ledene kiše)
Mjesec bez previše zime. Iznimka je bila njegova posljednja dekada, ali nije bila dovoljna da bi ublažila nezapamćenu iznadprosječnost temperatura koje su zabilježene na cijelom području PGŽ.
Posebno je toplo bilo u prve dvije dekade mjeseca kada su temperature bile i do 8°C više od prosjeka, a razlika u temperaturama između Kvarnera i Gorskog kotara gotovo da i nije postojala.
Na primjeru Rijeke i praćenja srednje dnevne temperature zraka u siječnju, jako se dobro vidi koliko su temperature odstupale od prosjeka dvije trećine mjeseca da bi se potkraj mjeseca vratile u prosjek, a zatim i ispod njega.
Oborina je također bilo u izobilju. U Pargu je palo čak 320 mm kiše, u Malom Lošinju oko 120 mm, dok je u Rijeci palo oko 230 mm kiše.
Kraj mjeseca donio nam je i pola metra snijega u Gorskom kotaru, ali i nevolje s kišom koja se ledi u dodiru s tlom, što je puno veća opasnost od snijega.
VELJAČA I KLIMATOLOŠKA ZIMA SVE PO STAROM
Ispratili smo klimatološku zimu, a bez da smo osjetili previše njenog utjecaja na vrijeme u PGŽ. Onako na prvu, zasigurno ćemo je pamtiti po elementarnoj nepogodi u Gorskom kotaru krajem siječnja i početkom veljače.
Kiša koja se smrzava u dodiru s tlom okovala je ledom cijeli Gorski kotar i počinila veliku materijalnu štetu na infrastrukturi, ali i flori Gorskog kotara.
Osim tog događaja, o zimi se i nema baš previše za reći. Bilo je povremenih snjegova, ali neusporedivo s godinom prije, kada je u Gorskom kotaru ukupno palo preko 5 metara snijega, a nekoliko puta snijega je bilo i na Kvarneru. Ove godine, Kvarner je ostao na ponekoj pahulji nošenoj burom, ali ništa više od toga.
Iako nije bilo hladnoće, ne znači da nije bilo oborina. Čak 650 mm kiše palo je u Rijeci od početka godine, samo u veljači 347 mm, čime je postavljen novi oborinski rekord za veljaču.
Obilne kiše tijekom veljače bilo je i u ostatku PGŽ. U Rabu 251 mm, a u Malom Lošinju 187 mm kiše.
Veljača je također bila iznadprosječna po temperaturi. Cijeli mjesec je bio takav, izuzev možda kojeg dana na samom početku mjeseca kada je temperatura bila oko prosjeka.
OŽUJAK – Prosječno oborinski, iznadprosječno topao
Prvi mjesec klimatološkog i kalendarskog proljeća kojeg je obilježila iznadprosječna toplina, dok se oborinski radilo o prosječnom mjesecu na prostoru PGŽ.
Količina oborina: Rijeka 60 mm, Mali Lošinj 40 mm, dok je u Pargu palo blizu 80 m oborine.
Na automatskim postajama “Pljusak” mreže u PGŽ, izmjerene su sljedeće oborine: Platak 117 mm, Klana 93 mm, Poljane 80 mm, Čavle 66 mm, Kosi 65 mm, Velika Lešnica 56 mm, Cernik 53 mm, Volosko 45 mm, Susak 42 mm, Rijeka (Pehlin) 40 mm, Cres 34 mm, a Njivice 31 mm dok su sve ostale nenavedene automatske postaje imale ispod 30 mm oborine u ožujku.
Temperaturno, radilo se o iznadprosječno toplom mjesecu. Iznimka je jedino bila početkom treće dekade, s početkom kalendarskog proljeća, kada se temperatura kratkotrajno vratila u prosjek, a u gorju je uz zahladnjenje pao i snijeg.
Ono što će se također pamtiti vezano za ožujak je tuča koja je padala u Rijeci, a tog događaja se možete prisjetiti OVDJE.
TRAVANJ – Iznadprosječna toplina / Najviše kiše u riječkom zaleđu, dijelovima Gorskog kotara, oko Učke i lokalno na otoku Krku
Početkom mjeseca bilo je iznadprosječno toplo vrijeme. Negdje potkraj prve dekade temperatura se spustila i ušli smo u period hladnijeg vremena kad je i u planinama pao snijeg, sve do pred kraj druge dekade, kada su temperature ponovno krenule iznad prosjeka i tako ostale do kraja mjeseca.
Ukupno gledajući, travanj će dobiti ocjenu iznadprosječno toplog mjeseca, jer izuzev druge dekade kada je bilo nešto hladnije, sve ostalo vrijeme su obilježile temperature iznad ili oko prosjeka.
Oborinski je u PGŽ bilo vrlo “šareno”. Najviše kiše, prema podacima automatskih postaja “Pjusak” mreže, palo je u riječkom zaleđu, na istoku Gorskog kotara, podno i oko Učke te na jugu otoka Krka. Radi se o količini kiše od 107 do 121 mm.
Gledajući taj podatak i riječki prosjek za travanj od 112 mm, dalo bi se zaključiti da se radilo o prosječnom mjesecu.
Međutim, sva ostala područja imaju manjak kiše, nijedna riječka automatska postaja nije prešla 90 mm kiše, a na otocima se radi još i o manjoj količini.
Najviše kiše palo je početkom treće dekade travnja, a najsušnji periodi su bili od početka mjeseca do 7. travnja i od 15. do 20. travnja.
SVIBANJ – Temperature i oborine uglavnom oko prosjeka, mjesec obilježile nestabilnosti
Prva dekada svibnja bila je prilično nestabilna, a na južnim otocima i u Gorskom kotaru lokalno je palo i preko 50 mm kiše. Temperature su bile iznad prosjeka. Najviša temperatura penjala se i do 23°C, a razlika u temperaturi između mora i gorja gotovo da i nije bilo. Na riječkom području tek nešto više od 40 sunčanih sati, a na jugu i blizu 50.
Drugu dekadu svibnja obilježile su nezapamćene poplave na Balkanu, zbog utjecaja ciklone nad istokom Balkana. Od te ciklone nismo previše dobili, osim dosta oblaka. Na Kvarneru je palo do 20 mm kiše, a u gorju i do 50 mm. Temperature su se spustile osjetno ispod prosjeka.
U zadnje desetodnevlje ušli smo bez značajnije promjene, s nestabilnim vremenom, čestim pljuskovima i temperaturma ispod prosjeka, a tako se nastavilo i do kraja mjeseca.
27. svibnja riječko područje dobilo je i blizu 60 mm kiše zbog kojih je mjesec došao u okvire prosjeka, dok su temperature bile ispod granica prosjeka za doba godine.
LIPANJ – Prvi val vrućina, nestabilnosti
Protekli je lipanj bio prilično “šaren”. Na području naše županije bilo je doslovno svega. Od ljetnih vrućina potkraj 1. i početkom 2. dekade do iznadprosječne hladnoće. Što se rasporeda oborina tiče, također je bilo neujednačenih količina.
U lipanj smo ušli s dosta sunčanog vremena, iako temperature nisu bile u skladu s početkom klimatološkog ljeta. No, kako je prva dekada odmicala započelo je i naglo zagrijavanje. Već 7. lipnja temperatura je lokalno prelazila 30°C, a zatim je uslijedio niz dana sa sve višim temperaturama. 11. i 12. lipnja bili su najtopliji, a temperatura je lokalno dosegnula i 36°C.
Vrućina je potrajala do 14. lipnja, a od tada do kraja mjeseca više se nisu vratile ljetne temperature. Ni kiša nije bila konstantna, pljuskovi su više bili lokalni pa posvuda nisu zabilježene oborine u periodima nestabilnosti.
Ipak, treba izdvojiti i dvije hladne fronte. Obje su se dogodile u posljednjem desetodnevlju lipnja. Prva nas je prošla 25. a druga 30. lipnja.
Obje su rezultirale lokalno izraženijim nestabilnostima u PGŽ.
SRPANJ – Velika količina kiše na većini područja uz temperature ispod prosjeka
Pojava koja je obilježila ovaj srpanj nije vrućina već kiša. Na automatskim postajama palo je lokalno i preko 200 mm kiše, a obično ta kiša nije bila jesenskog tipa, već se radilo o izraženim grmljavinskim nestabilnostima kojima je ovj srpanj obilovao.
Najviše kiše od službenih mjernih postaja dobili su Mali Lošinj i Rab, a radi se o podatku oko 250 mm kiše. Rijeka je ispunila dupli prosjek za srpanj s oko 150 mm, ali je ostala bez rekorda od 201 mm.
Oborina unutar prosjeka dobili su dijelovi Gorskog kotara pa je tako srpanj u Pargu kod Čabra bio oborinski normalan.
Nismo znali što je to vrućina u srpnju, osim tek par dana. Sve to rezultiralo je srpnjem koji će biti ispod 30-godišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Treba isto tako reći da su se za vrijeme tog prosjeka koji se uzima događale godine u kojima ljeta ispod 30°C nisu bila tolika rijetkost. Tek iza 1990. godine došlo je do naglog zatopljenja, ljeta su postajala sve toplija pa samim time i temperature iznad 30°C normalna pojava.
Zato se ozbiljno uzima u razmatranje mogućnost da se za prosjek uzima razdoblje od 1981. do 2010. godine, čime bi ovaj srpanj još više odstupao od prosjeka po pitanju hladnoće.
Ostat će u knjigama da je ovaj srpanj bio jedan od najkišovitijih mjeseci ikada, kako u PGŽ, tako i u Hrvatskoj.
KOLOVOZ – Prosječan po temperaturama, ali i oborinski, izuzev riječkog područja
DHMZ je na svojim stranicama objavio slikovni pregled mjeseca kolovoza u Hrvatskoj. Na njima se vidi odstupanje srednje temp. zraka i odstupanje količine oborina.
ODSTUPANJE SREDNJE TEMPERATURE ZRAKA ZA KOLOVOZ 2014.
ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE ZA KOLOVOZ 2014.
Izvor: DHMZ
RUJAN – Najviše kiše Gorskom kotaru i južnim otocima / Temperature prosječne
Čak 8 mjernih postaja u Hrvatskoj imalo je preko 300 mm kiše u rujnu, čak 17 postaja imalo je zabilježeno preko 200 mm kiše, 10 preko 100 mm, dok je najmanji broj onih sa manje od 100 mm kiše u rujnu, a to je izmjereno mjestimice u Slavoniji, i to na 3 postaje. Treba reći da je na te 3 postaje količina kiše bliža 100 mm, nego manjim vrijednostima.
Sve ovo navedeno dovoljno govori o vrlo kišnom rujnu na nivou Hrvatske, dok su temperature bile u granicama prosjeka.
U PGŽ je najkišovitije bilo na području Gorskog kotara i južnih kvarnerskih otoka, dok je Rijeka imala, u usporedbi s ostatkom Hrvatske, iznenađujuće malo oborina, ali ipak dovoljno za popunjavanje prosjeka. Podsjećamo, pred dvije godine u Rijeci tijekom rujna palo je preko 400 mm kiše, a ovog rujna niti 170 mm.
LISTOPAD – Iznadprosječna toplina pa prvi snijeg u Gorskom kotaru
Veći dio mjeseca bilo je iznadprosječno toplo vrijeme, a onda je 22. listopada preko našeg područja premjestila se hladna fronta s kojom je naglo zahladnjelo, a snijeg se spustio i u niža područja Gorskog kotara.
Od tada do kraja mjeseca zadržalo se hladnije i vjetrovito vrijeme, iako postupno sve s višim dnevnim temperaturama.
Prva dekada listopada bila je promjenjiva, i ne posve stabilna, ali se nije radilo o značajnijoj oborini. Sve to uz iznadprosječne temperature zraka.
Od 13. do 17. listopada uslijedio je niz nešto oblačnijih i kišovitijih dana, ali ni tada temperatura nije bila u granicama prosjeka. Od 18. do 21. listopada uslijedila je prolazna stabilizacija vremena, a 21. listopada počeo je razvoj meteorološkog događaja mjeseca.
Uslijedio je niz atlantskih fronti, od kojih je jedna stigla s bivšim uraganom Gonzalo. Lokalno je bilo izraženijih grmljavinskih nestabilnosti, a u Gorskom kotaru palo je i nekoliko cm snijega.
Po prolasku fronte, došlo je do dotoka hladnog zraka, ali još u početku vrijeme se nije ni potpuno stabiliziralo.
Na kraju mjeseca, riječko područje i Gorski kotar dobili su oborina u granicama prosjeka (preko 150 mm), dok je na južnim otocima oborina bilo manje, a posebno na lošinjskom području, gdje je postaja Mali Lošinj zabilježila manje od 20 mm oborine.
STUDENI – Najtopliji u Rijeci / Iznadprosječno topao i kišovit u cijeloj PGŽ
Studeni 2014. u PGŽ bit će upamćen kao iznadprosječno kišovit i iznadprosječno topao mjesec. Zabilježeno je čak 20 ciklonalnih dana i 10 stabilnih.
Najkišovitije je bilo u Crnom Lugu, gdje je palo čak 512 mm oborine. Slijedi Parg sa 441 mm, Kukuljanovo s 418 mm, Bakar s 551 mm, Delnice s 326 mm, u Rijeci je palo 323 mm kiše. Otoci su dobili najmanje oborine i to redom Krk 200 mm, Mali Lošinj 199 mm, a u Rabu je palo 174 mm kiše.
Veći dio mjeseca bio je iznadprosječno topao, tek se potkraj mjeseca temperatura malo vratila u prosjek. No, nedovoljno tako da je srednja dnevna temperatura u Rijeci iznosila 13.5°C, što je za samo 0.1°C više od dotadašnjeg rekorda iz 1963. godine.
U studeni se ušlo s anticiklonalnim vremenom, bilo je sunčano i toplo vrijeme na Kvarneru, dok je u Gorskom kotaru dolazilo do pojave jutarnje magle.
Od 3. studenog uslijedilo je čak 11 nestabilnih dana s čestim oborinama.
Potom je 14. studenog nastupila jednodnevna pauza od oborina.
Odmah od 15. studenog, novih 5 ciklonalnih dana kojima je ispraćena druga dekada studenog i iznadprosječno toplo vrijeme. Tu je situaciju obilježilo nekoliko grmljavinskih fronti, a posebno se ističe ona od 18. studenog na Lošinju, kada je otok pogodilo jako nevrijeme praćeno tučom.
PROSINAC – Oborina uglavnom ispod prosjeka, temperature oko ili iznad prosjeka
Prosinac će se zasigurno pamtiti po hladnoći i snijegu krajem mjeseca, dok je svemu prethodila iznadprosječna toplina i izostanak nekih konkretnijih oborina.
Gotovo posvuda u PGŽ prosinac nije donio prosječnu količinu oborina, iznimka su samo južni otoci koji su dobili oborina u okviru prosjeka ili malo iznad toga.
Prosinac je donio 4 ciklone, od kojih će se posebno zadnja pamtiti, jer je snijeg pao i na dijelu Kvarnera.
Sve u svemu, 2014. godina obilovala je zanimljivim događajima, a uskoro ćete moći i glasovati za njih.
