Svjetska meteorološka organizacija (SMO) objavila je 18. siječnja 2018. sljedeće propćenje:
Potvrđeno je da su 2015., 2016. i 2017. bile tri najtoplije godine u povijesti mjerenja, što je jasan znak kontinuiranih dugoročnih klimatskih promjena uzrokovanih sve većim koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi. 2016. i dalje drži svjetski rekord, dok je 2017. bila najtoplija godina bez pojave El Niño, koja može podići globalne godišnje temperature.
Konsolidirana analiza pet vodećih međunarodnih skupina podataka koju je provela Svjetska meteorološka organizacija pokazala je da je prosječna globalna površinska temperatura 2017. bila za oko 1,1 °C viša nego u predindustrijskom razdoblju.
2016. i dalje je najtoplija godina u povijesti mjerenja (s temperaturom za 1,2 °C višom nego u predindustrijskom razdoblju). Globalna prosječna temperatura bila je za 1,1°C viša od predindustrijske razine za 2015 i 2016. godinu. Te dvije godine praktički je nemoguće razlikovati jer je razlika manja od stotog dijela stupnja, što je manje od statističke dopuštene pogreške.
“Dugoročni trend temperature daleko je važniji od položaja pojedinih godina na rang ljestvici, a taj je trend rastući, rekao je glavni tajnik SMO-a Petteri Taalas. “Sedamnaest od osamnaest najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je u ovom stoljeću, a u posljednje tri godine stupanj zatopljavanja bio je iznimno jak. Posebno je bilo naglašeno arktičko zatopljavanje, koje će imati velik i dalekosežan utjecaj na razine mora te na ponašanje vremena u drugim dijelovima svijeta.”
Prosječna globalna temperatura u 2017. godini bila je za oko 0,46 °C viša od prosjeka razdoblja 1981. – 2010. (14,3 °C). Nacionalni meteorološki i hidrološki zavodi koriste se tim tridesetogodišnjim polaznim razdobljem za procjenu prosjeka i varijabilnosti ključnih klimatskih parametara kao što su temperatura, oborina i vjetar, koji su važni sektorima osjetljivima na klimu, uključujući sektore gospodarenja vodom i energijom, poljoprivredu i zdravstvo.
Osim globalnog zatopljavanja koje je posljedica sve većih razina stakleničkih plinova u atmosferi, klima je podložna i prirodnoj varijabilnosti do koje dolazi uslijed pojava kao što su El Niño, koji ima učinak zagrijavanja, te La Niña, koja ima učinak hlađenja. Rekordnoj temperaturi u 2016. pridonijela je snažna pojava El Niño iz 2015./2016. Za razliku od toga, 2017. je započela vrlo slabom La Niña pojavom, a slabom La Niña pojavom je i završila.
“Temperatura priča tek mali dio priče. Zatopljavanje u 2017. pratile su pojave ekstremnog vremena u mnogim državama diljem svijeta. Godina je za Sjedinjene Američke Države bila najskuplja u povijesti u pogledu katastrofa povezanih s vremenom i klimom, dok su druge države iskusile usporeni ili negativni rast uslijed tropskih ciklona, poplava i suša”, rekao je g. Taalas.
Legenda uz naslovnu fotografiju: U sredini: Stanje globalne klime u 2017.; gore: 2015., 2016. i 2017.: Najtoplije godine u povijesti mjerenja, s temperaturama za 1,1-1,2 °C iznad predindustrijskog razdoblja; lijevo; 2017.: Najtoplija godina bez pojave El Niño; desno: Prosječna globalna temperatura u 2017. za 1,1 °C viša od predindustrijskog razdoblja; dolje lijevo: Dugoročne klimatske promjene prouzročene stakleničkim plinovima; dolje desno: Ekstremni vremenski događaji s velikim utjecajem.
Izvor podataka: DHMZ
