U Kninu oboren travanjski temperaturni rekord, a na području Platka mjestimice još uvijek ima i snijega

Nastavlja se razdoblje iznadprosječnih temperatura, koje zapravo traje cijeli travanj. Zbog iznadprosječnih temperatura zraka, neke lokacije zabilježile su i apsolutne rekorde za travanj. Prvo su do rekorda stigli Zadar i Šibenik, još početkom dekade kada je vrijeme na Jadranu obilježila fenska bura. Zatim je s okretanjem vjetra na Jadranu malo osvježilo, a glavnina topline pemjestila se na kopno te su zabilježena još tri apsolutna rekorda za travanj. Iznadprosječna toplina tek je malo bila popustila s prolaskom oslabljene fronte u noći s četvrtka na petak, a zatim se za vikend nastavilo…

Više

Fronta donijela manje osvježenje, mogućnost za konkretniju kišu u ponedjeljak

NASA Noćas se sjevernije od naših krajeva premještala hladna fronta koja je donijela vjetar uz osvježenje, dok oborina nije ni bilo ili su bile vrlo skromne. Do sredine dana odmaknula je dalje na istok, a za njom se nastavilo sunčano i toplo vrijeme. Bura se smirila. Jutro je bilo svježe, ali se danju nastavilo sunčano i toplo vrijeme. Prema mjerenju od 14 sati (DHMZ) cijeli Kvarner bio je u rasponu temperature 21 do 25°C. U Gorskom kotaru se svježina više osjeti, na službenim postajama DHMZ-a izmjerene su temperature u rasponu…

Više

Novi travanjski rekordi za Ogulin, Gorice i Zagreb-Pleso

Utorak je manje sunčan dan, halo efekt nad Opatijom | Ivan Oškera Ovogodišnji travanj bit će najtopliji u povijesti mjerenja. Anticiklona podržava iznadprosječnu toplinu, a to se posebno osjeti u kopnenom dijelu Hrvatske. Samo na početku, zbog utjecaja fenske bure, Jadran je bio najtopliji u Hrvatskoj (rekordi za travanj u Šibeniku i Zadru), a zatim se sve vratilo u uobičajene okvire. Kopno se brže i grije i hladi od mora te je logično da će u ovakvim početnim fazma toplijeg dijela godine, veća količina topline akumulirati se iznad kopna nego…

Više

Dijelovi australskog Velikog koraljnog grebena doslovno su sprženi u zadnjem podmorskom toplinskom valu

Više od 1000 od ukupno 2300 km dugačkog Velikog koraljnog grebena u potpunosti je uništeno od posljedica zagrijavanja oceana tijekom 2016. i 2017. godine. Grebeni nisu umirali postupno i polako, već iznenada, od posljedica toplinskog udara. Spržile su ih previsoke temperature mora, kaže profesor Terry Hughes, direktor Centra za proučavanje Velikoga koraljnog grebena na Sveučilištu James Cook u Townsvilleu. Hughes je s kolegama proveo nadzor iz zraka duž cijelog područja te detaljna podmorska istraživanja na 63 lokacije. U istraživanje su uključili i podatke prikupljene satelitskim nadzorom. Podsjetili su da je temperatura mora…

Više