Sunčeva oluja, koja je 2012. zamalo pogodila Zemlju, bila je najmoćnija u posljednjih 150 godina, a da nas nije promašila, suvremenu bi civilizaciju vratila u 18. stoljeće, objavili su NASA-ini znanstvenici.
‘Da se kojim slučajem erupcija na Suncu dogodila samo tjedan dana ranije, Zemlja bi se našla izravno na udaru paljbe’, rekao je Daniel Baker, profesor atmosferske i svemirske fizike na Sveučilištu Colorado. Naime Sunce se u tjedan dana okrenulo dovoljno da visokoenergetske čestice promaše naš planet.
‘Na sreću, umjesto u Zemlju, olujni je solarni oblak udario u letjelicu STEREO-A, promatračnicu koja je gotovo savršeno opremljena za mjerenja parametara takvih događaja’, dodao je Baker.
Znanstvenici su nedavno detaljno analizirali podatke koje je prikupila sonda i zaključili da bi učinak oluje bio sličan najsnažnijoj koja je dosada zabilježena – tzv. Carringtonovu događaju tijekom kojeg su početkom rujna 1859. otkazali telegrafski sustavi diljem Europe i SAD-a, neki telegrafisti doživjeli su strujni udar, a polarna svjetlost se vidjela sve do Kube i Havaja. Efekti bi bili čak dvostruko snažniji od onih koje je 1989. izazvala solarna oluja koja je srušila sustav opskrbe električnom energijom u Quebecku.
‘Nakon novih istraživanja uvjeren sam da su Zemlja i njezini stanovnici imali veliku sreću što se erupcija 2012. dogodila kada se dogodila’, rekao je Baker.
Prema izračunu stručnjaka iz Nacionalne akademije znanosti (National Academy of Sciences), gospodarske štete oluje, da nas nije promašila, bile bi veće od dvije tisuće milijardi dolara, a za popravke bi trebalo nekoliko godina.
Fizičar Pete Riley upozorava da se, na temelju analiza podataka o solarnim olujama u posljednjih 50 godina, može izračunati kako vjerojatnost da nas u sljedećih 10 godina pogodi neka slične snage iznosi visokih 12 posto.
‘To je zabrinjavajuća brojka’, ističe Riley.
Naš stručnjak za Sunce, dr. Bojan Vršnak s Opservatorija Hvar Geodetskog fakulteta u Zagrebu kaže da je suvremena civilizacija vrlo osjetljiva na svemirsko vrijeme, odnosno na solarne oluje.
‘U usporedbi s događajima iz 1859, kada je oluja uništavala telegrafske sustave koji su radili s debelim žicama, možemo samo zamisliti što bi mogla učiniti suvremenim uređajima koji rade sa sofisticiranom, ali vrlo osjetljivom tehnologijom’, rekao je dr. Vršnak.
‘Zbog toga je praćenje zbivanja na Suncu izuzetno važno. Ako se neka opasna oluja registrira na vrijeme, budući da joj treba od pola do dva dana da dođe do Zemlje, stignemo se pripremiti i isključiti sve uređaje i sustave koji bi mogli nastradati. Isto tako, astronauti se stignu skloniti u zaštićene prostore’, dodao je naš fizičar.
Izvor: tportal
Naslovna foto: NASA
