22. travnja svake se godine obilježava Dan planeta Zemlje, iako bismo zbog jačanja svijesti prema prirodi možda trebali imati i cijele tjedne, pa i mjesece planeta Zemlje. Pa i godine! Naravno, to ne bi nužno pomoglo da nam se prestanu događati meteorološki ekstremi, ali bismo različitim aktivnostima možda mogli smanjiti onečišćenje, ili barem smanjiti porast globalnog onečišćenja, koje prema mnogobrojnim znanstvenim studijama djeluje i na globalno zatopljenje.
Iznadprosječno topla prva trećina 2015.
A ono se, nakon globalno, a i kod nas lokalno, ekstremno tople 2014. godine nastavilo i u prva tri mjeseca 2015., barem prema najnovijim istraživanja američke Državne uprave za oceane i atmosferu (NOAA, http://www.ncdc.noaa.gov/sotc/summary-info/global/2015/3)
I diljem Hrvatske, premda prva trećina godine još nije završila, već sada se može reći kako je bila iznadprosječno topla, te po količini oborina raznolika. Prema ocjenama klimatologa zima, koja uključuje i prosinac 2014. godine, bila je većinom „topla“ i „vrlo topla“, te uglavnom „kišna“, u Hvaru čak i „ekstremno kišna“ (http://klima.hr/ocjene_arhiva.php).
Ožujak je bio zamjetno bliži prosječnom, pri čemu je ipak ponegdje bilo i većih odstupanja pa je mjesec na području Dubrovnika i okolice ocijenjen „vrlo kišnim“, a na varaždinskom području „ekstremno sušnim“.
I u Zagrebu je zabilježen manjak oborine, ponajviše zbog relativno dugog sušnog razdoblja, od čak 13 dana. Dulji niz dana bez oborine na toj se meteorološkoj postaji posljednji put dogodio u prosincu 2013., a prije toga u dijelu srpnja i kolovoza 2012.
I u travnju smo imali neoubičajenosti. Iz analize podataka temperature zraka izmjerene na postaji Zagreb Maksimir, gdje se svakodnevno mjeri od 1949. godine, može se zaključiti kako je u prvom desetodnevlju travnja bilo hladno kao rijetko kada, a u drugom pak toplo. Podrobnije – srednja najviša dnevna temperatura zraka od 3. do 9. travnja 2015. godine bila je 5. najniža za isto razdoblje u povijesti mjerenja. Niža je bila 1970., 2003., 1980. i osobito 2013. godine. U razdoblju pak od 10. do 17. travnja, ove je godine srednja najviša dnevna temperatura bila 4. najviša! Iza 2007., 2009. i 1952. godine. Pritom je zanimljivo primijetiti kako je ove godine rekordno velika razlika gore spomenute temperature zraka ta dva razdoblja u travnju iste godine, čak 11°C.
Tijekom prošlih je mjeseci u mnogim mjestima bilo i vjetrovito kao rijetko kada, o čemu su preliminarnu analizu već pripremile meteorologinje Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a (http://klima.hr/razno/dogadjanja/SMD2015_Fustar_Botica.pdf), a očekuju se i buduće studije, koje će još više pojasniti moguću (ne)povezanost meteoroloških ekstrema, pa i vjetrovnih. Podataka za analizu ima napretek. Uostalom, o povijesti meteoroloških mjerenja nedavno je izdana i knjiga „160 godina meteoroloških motrenja i njihova primjena u Hrvatskoj“, koja se čak može besplatno preuzeti i pročitati
http://klima.hr/razno/publikacije/160_god_met_motrenjaHR.pdf, a još jedna njezina promocija dogodit će se tijekom Noći knjige, u četvrtak, 23. travnja od 18 sati u knjižnici DHMZ-a (http://klima.hr/razno.php?id=dogadjanja¶m=do21042015).
Iznadprosječno toplo ljeto!
A hoće li meteoroloških ekstrema biti i u budućnosti? Dugoročne prognoze srednje mjesečne i sezonske temperature zraka te ukupne mjesečne i sezonske količine oborine rijetko kada daju ekstremna meteorološka događanja, barem ne uz veliku vjerojatnost ostvarivanja. Ekstremi nužno ne moraju postojati ni kada prognoze daju šest uzastopnih relativno toplih mjeseci, kao što je za sljedeće razdoblje od svibnja do listopada, pa čak ni kada je odstupanje tako izraženo kao što je za ovogodišnji srpanj i kolovoz. Uostalom, i prošlogodišnje je ljeto bilo većinom „toplo“, ponegdje i „vrlo toplo“, ali se zbog manjka vrućih dana i iznimnoj kišovitosti dojam topline izgubio.
Za ponavljanje prošlogodišnje obilne količine oborine i relativno čestih kišnih dana vjerojatnost je vrlo mala, ali se ne može tvrditi kako se ponegdje neće dogoditi. Uostalom, i iz navedene analize ovogodišnjeg ožujka može se spoznati kako oborine kadikad mogu biti nejednoliko raspoređene pa se i na ovako relativno malom prostoru Hrvatske događaju velike razlike, i suša i kišovitost. I to ne znači da dugoročne prognoze nisu dobre, nego da je iznimno složeno izračunavati ih.
O ozbiljnosti u radu na dugoročnim prognozama, te posebice klimatskom modeliranju, njegovoj uspješnosti i primjeni, osim na mnogobrojnim internetskim stranicama u svijetu, može se spoznati i zahvaljujući nedavnom predavanju dr. sc. Ivan Guettlera, mladog, ali uspješnog znanstvenika iz Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju DHMZ-a, koje je dostupno i na http://klima.hr/razno/dogadjanja/SMD2015_Guettler.pdf.
Klima li se klima?
Premda podnaslov možda neke podsjeti, posebice nakon najnovije dugoročne vremenske prognoze za ljeto i klimatskih projekcija, na čišćenje postojećih klima uređaja, ili postavljanje novih, o klimi u drugom smislu, i djelovanju klimatskih promjena na izgled Zemlje osobito će se govoriti i pisati sljedećih tjedana i mjeseci. Ne samo zato što ćemo imati mnogobrojne meteorološke ekstreme, nego i ako oni izostanu. Uostalom, nema opravdanja govoriti kako su klimatske promjene povremene oluje, nagla zatopljenja i zahladnjenja, orkanska bura ili jugo. Pod klimatskim promjenama ubrajaju se promjene statističkih veličina ukupnog klimatskog sustava, koje se analiziraju na razdobljima duljim od nekoliko desetaka godina, najmanje 30. Tako se, primjerice, ni pojava El Nina, relativno česta u Tihom oceanu ne ubraja u klimatske promjene. Njih se najčešće povezuje s pojmom globalnog zatopljenja. A za njega je dokaz i globalna, i lokalna temperatura zraka posljednjih desetljeća, koja je znatno viša od prosječne u znanoj povijesti mjerenja. Pritom je poznato kako je Zemlja prolazila kroz toplija i hladnija doba, pa i ledena. Sada se, neprijeporno, nalazimo u njezinom toplijem razdoblju, koje je dodatno zatoplio i čovjek, onečišćujući svijet oko sebe i dovodeći ga u neravnotežu. U sve toplijoj atmosferi događaju se različiti procesi koji je pokušavaju vratiti u normalno stanje pri čemu imamo sve češće i žešće meteorološke ekstreme kojegdje u svijetu. U cilju smanjivanja posljedica klimatskih promjena i svjetskog dogovora o smanjivanju onečišćenja, potkraj godine u Parizu će se održati po mnogima do sada najvažnija svjetska klimatska konferencija, a prije nje mnogobrojna pripremna događanja. Jedno od njih bio je i 12. Meteorološki forum, potkraj ožujka u Parizu, a i u Dubrovniku se početkom listopada planira jedan od pripremnih sastanaka. S nadom u konačni dogovor u prosincu u Parizu.
A zbog njega se i u Hrvatskoj okuplja panel stručnjaka i znanstvenika koji istražuju problem klime, politike i utjecaja u različitim područjima ljudskog djelovanja. Podrobnije je o tom panelu bilo nedavno u emisiji „Eko radar“ Hrvatskog radija (http://radio.hrt.hr/emisija/eko-radar/823/), a i u emisiji „Divni novi svijet“ (http://radio.hrt.hr/emisija/divni-novi-svijet/110/) u srijedu, na Dan planeta Zemlje, u 13.30h na HRA1 bit će zanimljivih spoznaja o posljedicama klimatskih promjena i prijedloga što nam je činiti za njihovo ublažavanje.
O potrebi zajedničkog djelovanja u cilju održivog razvoja i očuvanju prirodnih resursa bit će mnogobrojnih aktivnosti i predavanja i na 6. Zagrebačkome energetskom tjednu od 11. do 16. svibnja, čija je jedna od glavnih poruka: „Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo!“, a barem poneka zanimljivost jamačno će se moći spoznati i na ovotjednom Festivalu znanosti, premda su njegove glavne teme „Sunce“ i „Faust Vrančić“. Popis meteoroloških tema može se naći na http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja¶m=pr17042015, a cijeli program na www.festivalznanosti.hr.
Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a
Zagreb, 21. travnja 2015.
