Zemljina najskuplja katastrofa do sada u 2015. godini su požari u Indoneziji koji su do sada napravili materijalnu štetu u iznosu od 14 milijardi dolara, što je za usporedbu sa supertjfunom Haiyan iz 2013. godine 4 milijarde dolara više, a treba spomenuti da su požari i dalje prisutni, tako da će i iznos ukupne materijalne štete dodatno rasti.
Radi se o najskupljoj katastrofi u povijesti Indonezije gdje vatrena stihija guta sve pred sobom. Katastrofom je pogođeno 20 milijuna ljudi, a 120 tisuća ima ozbiljne respiratorne probleme zbog gustog dima. Vjerojatno će se raditi o najsmtronosnijoj katastrofi u Indoneziji, jer je do sada 10 tisuća odraslih umrlo zbog posljedica poveznih s požarima.
Znanstvenici su utvrdili da je 1997. godine zbog požara u jugoistočnoj Aziji život izgublo 10 800 ljudi, kao posljedica kardiovaskularnih problema. Gledajući globalno, zbog požara na planetu život je izgubilo preko pola milijuna ljudi i to u razdoblju 1997-2006.
Osim Indonezije problema s dimom imaju i zemlje u okruženju, Malezija, Singapur, Vijetnam i Tajland.
1997. i 2015. godina imaju zajednički nazivnik – El Nino. Glavni krivac nastaloj situaciji upravo je globalni fenomen koji redovno jugoistoku Azije donosi sušu, a ona do neizbježnih požara. I dok se “malo” sjevernije premještaju tropski sustav, donoseći ekstremne količine oborina, Indonezija ima noćnu moru koja traje sve dok je na snazi El Nino. A ova je godina jedna od jačih El Nino godina.
Tople oceanske vode Pacifika uz obalu Perua za vrijeme jakih El Nino godina generiraju stup uzdižućeg zraka iznad tropskog istočnog Pacifika. Jednom kad taj zrak dosegne dno stratosfere ponaša se kao poklopac i dolazi do raspršenja toplog zraka istočno i zapadno od ekvatora. Taj zrak eventualno potone u tropskim područjima dalje od istočnog ili zapadnog dijela istočnog Pacifika tvoreći veliku cirkulaciju zraka promjera nekoliko tisuća kilometara.
Kako se topli zrak grije i suši prilikom spuštanja, tako se stvaraju područja visokog tlaka zraka, odnosno anticiklone koje obiluju suhim zrakom.
U takvim situacijama, Indonezija, Nova Gvineja i sjeverna Australija dobiju sušu, isto kao i sjever Brazila.
Ovogodišnji je El Nino jedan od jačih ikada, a doveo je do rekordne suše u Indoneziji. Vlasnici posjeda u Indoneziji najčešće pale (uglavnom ilegalno) požare kako bi očistiti zemlju i upravljali poljoprivrednim površinama za proizvodnju celuloze, papira i palminog ulja.
Ugljenom bogata tresetišta šume, koja su obično previše mokra da se spale, prelaze u dim. Ova zapaljena tresetišta, koja tinjaju ispod zemlje, emitiraju oko tri puta više dima nego standardni šumski požar.
To dovodi do situacije da je trenutno dimom prekriven veći dio jugoistočne Azije, a slika iz Singapura obavijenog “vječnom” maglom dovoljno govori sama za sebe.
