Neobična toplina koja je stigla pred nekoliko dana pa i proljetnice koje su se počele pojavljivati, nesumnjivo govore kako težimo toplijem dijelu godine. Dani su duži, a sunce sve uspravnije grije sjevernu polutku, ali još je veljača.
Da s proljećem neće ići lako, uvjerit ćemo se već u petak s jačom promjenom vremena. Klimatološko proljeće stići će 1. ožujka, a kalendarsko 20. ožujka u 11:29. I dok se ovo drugo vodi prema proljetnom ekvinociju, prvo nastaje jer tada počinju promjene u klimi karakteristične za prijelaz zime u proljeće. No, hoće li ove godine i vrijeme pratiti taj trend? Nismo toliko dobri kao svizac Phil, ali ćemo putem onoga što znamo probati dati odgovor na pitanje iz naslova.
Za kratkotrajnu vremensku prognozu, stvari su jasne. Jača promjena vremena ide u petak i prvi do subote, o detaljima smo već pisali. Uslijedit će koji dan predaha da bi u klimatološko proljeće ponovno ušli s promjenom vremena. Za dalje od toga više nije dovoljno gledati prizemne karte atmosfere, već se treba konzultirati na višoj instanci.
1. HLADNA STRATOSFERA
A ta viša instanca je na 30 km visine. Cijela atmosfera je složen mehanizam, koji nije jednostavno za razumjeti. Zato ćemo nastojati da ova analiza bude što jasnija i razumljivija. Ukratko, stratosfera je ključna za potencijalne zimske scenarije, a slijedi i objašnjenje zašto je tome tako. Ugrubo laički rečeno, kada je u stratosferi hladno, nad Arktikom se u prizemnom sloju zadržava ciklona. Pušu snažni zapadni vjetrovi koji zapravo samo zadržavaju hladnoću na sjeveru, a južnije se zadržava toplina koju još dodatno potiču ciklone na Atlantiku.
Prisutnost ciklone na Arktiku vidljiva je po pozitivnoj vrijednosti AO indeksa (indeks arktičke oscilacije) koji tada ima pozitivnu vrijednost – AO+). Prisutnost ciklona u sjevernom Atlantiku vidljiva je po pozitivnom indeksu sjevernoatlantske oscilacije (NAO+), a to znači i prisutnost zonalnog strujanja koje našim krajevima donosi samo toplinu.
2. TOPLA STRATOSFERA
Kada je u stratosferi prisutno naglo zatopljenje, eng. Sudden Stratospheric Warming ili skraćeno SSW, tada dolazi do oslobađanja polarnog ciklonalnog vrtloga (vorteksa) koji se više ne zadržava nad Arktikom, a na njegovo mjesto u prizemnom sloju dolazi anticiklona. Tada je AO-, a u mnogim slučajevima, izostaju ciklone na Atlantiku pa i NAO bude negativan.
Razlog pisanja ove analize je upravo taj da se u stratosferi događa SSW, koji ćemo u nastavku detaljnije objasniti tekstom i slikom.
ANALIZA – SSW i što donosi?
Prema aktualnoj prognostičkoj karti stanja stratosfere nad Europom jasno se može vidjeti naglo zatopljenje koje je prisutno, a temperatura je došla do -4°C, što je još jedno od jačih zatopljenja u stratosferi (3. po redu) koje se dogodilo ove zime.
U troposferi sjeverne hemisfere vidljiva je ciklonalna aktivnost. Ako ste nas pažljivo čitali u uvodnom i edukacijskom dijelu, logično možete zaključiti da zbog te ciklonalne aktivosti je i AO indeks pozitivan i takav će ostati sve do kraja veljače, a dobiti negativnu vrijednost početkom ožujka.
Zbog zatopljenja u stratosferi, topli dio će se idućih dana rotirati i doći iznad Sjevernog pola, a hladna jezgra će se spustiti prema Europi.
Što se tiče NAO indeksa, on je također pozitivan zbog prisutnosti ciklona nad Islandom i Grenlandom, a tek početkom ožujka i on će dobiti negativnu vrijednost.
Zatopljenje u stratosferi rezultat je velikog transporta topline preko Sjevernog pola, zbog čega istok Azije ima hladnoću, a ostatak hemisfere toplije vrijeme. Toplina je velika te će uzrokovati drugi veći SSW ove zime, uz promjenu vjetra sa zapadnog na istočni.
SSW će imati svoj vrhunac krajem veljače te početkom ožujka, a njegov učinak na troposferu očekuje se u prvoj ili drugoj dekadi ožujka, a obično se u nižim slojevima manifestira kroz zahladnjenje u Sjevernoj Americi i/ili Europi. Od početka tog potencijalnog zahladnjenja, trebao bi se nastaviti trend hladnijeg vremena i veći dio ožujka.
Još je prerano govoriti u kojem će smjeru hladnoća od ovog događaja. Ako i dođe kod nas, ne može se očekivati intenzivna hladnoća kao u siječnju, ali će zasigurno biti hladno.
Prizemne karte još nisu obuhvatile tako daleke termine da bi ih se shvaćalo ozbiljno, iako ima pokušaja crtanja hladnijeg razdoblja. Za sada su to sve samo pokušaji, bez uspostavljenog trenda.
Napomena: U ovoj analizi nije iznijeta vremenska prognoza, već očekivana tendencija, imajući u vidu ponašanja u stratosferi kod jačih slučajeva naglog zatopljenja (SSW-a).
Naslovna: Dalibor Jud
